603 medjugorje

Krešimir Šego
Međugorje

Razgovori s vidiocima

Knjiga književnika Krešimira Šege, objavljena prigodom 30. obljetnice međugorskog fenomena i prvog ?glaskoncilskog? članka ?Što smo saznali o ukazanjima u Hercegovini?, objavljenog na novinskoj naslovnici 12. srpnja 1981. godine.

Razgovori s vidiocima ? Ivankom Ivanković-Elez, Mirjanom Dragićević-Soldo, Jakovom Čolom, Marijom Pavlović-Lunetti, Ivanom Dragićevićem i Vickom Ivanković-Mijatović ? nastajali su tijekom petnaestak godina. Objavljivani su u različitim knjigama, listovima te na internetu, a najveći broj u mjesečniku ?Glasnik mira? iz Međugorja. U skraćenoj verziji, objavljeni su također u knjizi na hrvatskom te na slovenskom, njemačkom, talijanskom, slovačkom, mađarskom, engleskom, poljskom i španjolskom jeziku. Sada je autor prvi put u cjelovitoj verziji, na jednome mjestu, razgovore s međugorskim vidiocima ponudio hrvatskoj javnosti.

?Vrijedi uzeti u ruke i pročitati njihova osobna svjedočanstva, zabilježena tijekom minulih pet godina. Njihova neposredna svjedočenja, njihovu neposrednu prostodušnost, uvjerljivost, bez ikakvih pozadinskih misli, bilo kakva prenemaganja ili prijetvornosti. Svi oni jasno tvrde da nisu gotovo imali pojma o Marijinim ukazanjima, da su bili iznenađeni, izbačeni iz kolotečine. Svi se osjećaju nedostojnima te milosti, a ni danas ? tvrde za sebe ? nisu ni sveti, ni savršeni, svatko dok se nalazi u la condition humaine podložan je kušnji, grijehu i padu?, piše u pogovoru fra Tomislav Pervan, nekadašnji župnik u Međugorju i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM koji je zasigurno jedan od najplodnijih pisaca o Međugorju, ističući: ?Autor intervjua vodi nas znalački kroz razgovore, kao roditelj i otac obitelji, obazrivo i s punim razumijevanjem svojih sugovornika. Zahvalni smo mu što nudi i hrvatskoj javnosti na jednom mjestu sabrana svjedočanstva glavnih (zemaljskih) čimbenika onoga što je započelo među nama prije trideset godina te što danomice urasta sve dublje u biće Kristove Crkve.?

Autor knjige, rodom iz Međugorja, u svom uvodu ukazuje na okolnosti u kojima je nastao međugorski fenomen te ističe da ?posebnost međugorskog fenomena jest to što vjernici imaju prigodu čuti svjedočanstva vidjelaca, kako u međugorskoj župi, tako i na različitim molitvenim susretima diljem svijeta. Vidioci otpočetka ? bez obzira na to što su, pogotovo prvih dana i mjeseci, bili izloženi pritiscima milicije, medija i vlasti ? hrabro svjedoče svoja iskustva, prenose Gospine poruke, pozivaju na mir, vjeru, obraćenje, molitvu i post, kako ih uči Kraljica Mira. Bez obzira na to što ukazanja traju trideset godina, svjedočanstva vidjelaca, poput ovih u knjizi, uvijek su zanimljiva, navlastito onima koji se s međugorskim događajima prvi put ozbiljnije susreću?.

?U razgovoru s vidiocima koje je autor vodio u raznim prigodama, vraćamo se na početke ukazanja i događaje koji su ih pratili, na poruke Kraljice Mira i odjeke u ljudskim srcima ? do naših dana?, zaključuje na završetku svog uvodnog teksta o ?priči započetoj 24. lipnja 1981. na seoskom putu u Bijakovićima? član Međunarodne marijanske akademije mons. Eduard Peričić.

Knjigu obogaćuje i vrijedan prilog ? međugorski fenomen kako je predstavljen u Glasu Koncila od 1981. do 1991., kroz svoje različite rubrike ? reportaže, vijesti, službena priopćenja, osvrte, pisma čitatelja, ?Naše razgovore?, ?Pismo seoskog župnika?, intervjue, komentar…

Tadašnji državni mediji su događaje u Međugorju već na početku proglasili ?klerofašističkim, antisocijalističkim i antirevolucionarnim?, s ciljem rušenja ?bratstva i jedinstva?. Na tragu ondašnjega izvješćivanja i pisanja medija tadašnje pravosuđe u montiranom procesu osudilo je međugorskog župnika fra Jozu Zovka na tri godine tamnice, a urednike ?Naših ognjišta? fra Ferdu Vlašića i fra Jozu Križića na višegodišnje zatvorske kazne. Više mladića, zbog dolaska u Međugorje ili njihovih bezazlenih pjesama i izjava o ukazanju, također je završilo na sudu i u zatvoru.

Novinar Glasa Koncila, Mijo Gabrić, u Međugorje je došao desetak dana nakon vijesti o ukazanju te je 12. srpnja 1981. Glas Koncila na naslovnoj stranici donio opširnu vijest o tim događanjima. Time je, u vrijeme kada nije bilo toliko medija, a i oni koji su postojali bili su u službi tadašnjeg režima koji je zatirao sve crkveno i vjersko, međugorski fenomen otkrio hrvatskoj javnosti na području Jugoslavije, ali i raseljenim Hrvatima na svim kontinentima.

Izvješćujući o međugorskom fenomenu, na svojim je stranicama Glas Koncila dao prostora službenim biskupskim izjavama, zatim zagovornicima događanja u Međugorju, poput francuskog teologa Renéa Laurentina, ali i teolozima koji su pozivali na oprez pri donošenju zaključaka, poput dr. Ljudevita Rupčića.

Objavljujući knjigu razgovora s međugorskim vidiocima, Glas Koncila ni na koji način ne želi prejudicirati sud o njihovoj vjerodostojnosti, nego, poštujući crkveni autoritet, sud prepušta mjerodavnom crkvenom Učiteljstvu, a riječi poput ?ukazanja?, ?čudesa?, ?poruke? i slične u knjizi imaju vrijednost ljudskog svjedočenja.

Svakom kupcu knjige nakladnik daruje medaljicu s likom Kraljice mira, rad akademskog kipara Damira Mataušića, u izvedbi Hrvatskog novčarskog zavoda iz Zagreba.

O AUTORU

Krešo Šego rođen je 11. veljače 1950. u Međugorju. Osnovnu školu završio je u Međugorju i Čitluku, a srednju u Čapljini. Diplomirao je sociologiju na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Radio je kao novinar u Sarajevu te kao profesor u gimnaziji u Čitluku. Trenutno je slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika.

Piše pjesme, eseje, književne kritike. Objavio je dosada: Žeđ pojilišta, Stojna kuća, Vrijeme letjelica, Hrvatska tišina, Svijeća pod križem, Zavjetni kovčeg (zbirke pjesama); Rubovi i Rubovi II (knjige eseja, kritika i razgovora); Latice, Malene priče (knjige za djecu) i Anđeli moji (zbirka slikovnica, s Miljenkom Stojićem) te Vrijeme milosti, Gospina šaputanja i Fra Slavko (knjige međugorske tematike).

Izabrane pjesme objavljene su mu na njemačkome i poljskome jeziku, a Vrijeme milosti na engleskome, francuskome, poljskome, talijanskome, češkome, flamanskome i njemačkome.

Leave a Reply

Your email address will not be published.