franina

Tradicionalni istarski godišnjak Franina i Jurina za 2015. godinu, u izdanju buzetskog Reprezenta, ovih je dana izašao iz tiska, a među brojnim istarskim temama posebno mjesto zauzima ona o labinskom kiparu Mati Čvrljku. Njegov crtež „Franina i Jurina” nalazi se i na naslovnici, čime se obilježava pola stoljeća stvaranja ovog umjetnika, poznatog po skulpturama Matije Vlačića na križanju za Stari Labin i Rabac te Jamesa Joycea u Puli.

Broj otvara oproštaj od dugogodišnjeg suradnika i barda istarskog novinarstva – Justa Ivetca. Jedan od najutjecajnih istarskih novinara posljeratne generacije preminuo je koncem 2013. godine. Odlikovao ga je interes za istarsku povijest, imena i toponime, čijoj je popularizaciji uvelike doprinio kroz publicistički rad.

Vizualno najzanimljiviji dio knjige je kalendar, s uvodnim tekstom Branka Šuljića o drvenim brodovima. Svaki mjesec prati jedna tradicionalna drvena ljepotica, pa su tako obrađeni batana, pasara, guc, gajeta, leut, batiel, bracera, trabakul, štilac, pelig, bragoc i loger.

Povijesničar Darko Dukovski osvrće se na 70. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata, odnosno njegove istarske reperkusije. Vladimir Pernić piše o ročkim zvonarima i zvonicima, Josip Orbanić o Gustavu Gerstelu, vođi gradnje istarske pruge, a Robert Buršić o naslovnim biskupima ugaslih istarskih biskupija.

Marijan Milevoj autor je nekoliko tekstova – o Rašaninu i glazbniku Bepiju Kokotu, raritetnom istarskom kalendaru iz 1946. godine te Mati Čvrljku, čije reprodukcije radova grafički otvaraju svako poglavlje godišnjaka. Maja Štrk-Snoj proučila je kako je slavni povjesničar Valvasor pisao o Istranima, a Robi Selan provozao se cestom prema trajektnom pristaništu Brestovi, koja se dobrim dijelom poklapa s petsto godina starom cestom koju mještani zovu Manzinov put.

Autor ovog teksta piše o Istranima u dalekom Sydneyu u Australiji, čiji je klub posjetio u ožujku, porazgovaravši s aktivistima Eziom Legovićem i Tonyjem Mandićem. David Ivić autor je zanimljivog teksta o graditelju glazbala Danijelu Pauloviću kojeg još zovu Les Paul iz Cerovlja, po Amerikancu koji je izumio električnu gitaru. Urednik godišnjaka je Miroslav Sinčić a dizajn potpisuje David Ivić. (Kristian Stepčić Reisman, istarski.hr)

Leave a Reply

Your email address will not be published.