Splitska promocija knjige – Za Aleksandrom Velikim u srce Azije

boko

boko

Jasen Boko piše o mitovima koji još žive

Piše: Nives Gajdobranski

Splitska promocija knjige “Za Aleksandrom Velikim u srce Azije” održat će se u petak, 28. studenoga u 20 sati u restoranu-kavani Bajamonti (Trg Republike 1). Jasen Boko osobno će prezentirati (i projicirati) zapise iz zemalja gdje mitovi još žive, a u ime izdavača – Profil Knjige – govorit će urednica Ivana Žderić. Tekstove iz knjige čitat će glumac Vicko Bilandžić. Završni čin Bokine trilogije, uz prethodne putopise Put svile i Tragovima Odiseja, prodavat će se po promotivnoj cijeni (-20%). Uz napomenu da je ulaz slobodan, kažimo da je podnaslov knjige Zapisi iz zemalja gdje mitovi još žive, da je broj stranica 360…Umjesto preporuke za posjetitelje evo tri kratka citata:

Poglavlje 1

Pa iako je cijela pustolovina trajala tek nešto više od desetljeća, sasvim kratkog razdoblja u povijesti svijeta, sjećanje na Aleksandra i njegov utjecaj, bez obzira na sve imperije, religije, osvajače koji su se na tom prostoru izmijenili kroz ova 23 stoljeća i danas živi. Jer ovaj prostor pamti. Ta sredina, slično onoj u kojoj živim, a koja svakodnevno prolazi kroz svoje sukobe, tenzije, ratove, napetosti i traume, više nego u realnosti egzistira u mitu, u priči koja se prenosi s koljena na koljeno. Ako se jezik predaka, a bez izravnog dodira s njim, pamti stoljećima, koliko tek traje uspomena na čovjeka koji je snažno obilježio i bitno promijenio ovaj dio svijeta?

Poglavlje 6

U 16. stoljeću papa Pavao III. naručit će zlatni medaljon koji prikazuje kako Aleksandar kleči pred Velikim svećenikom u Jeruzalemu, čime je poganski kralj, rođen puno prije nastanka kršćanstva i islama, poslužio mobilizaciji pravovjernih protiv muslimana. Istodobno, u islamskoj je tradiciji Aleksandar našao mjesto u Kuranu, kao muslimanski prorok i promotor islama. U židovskoj tradiciji on je pravi narodni junak, a priča je poznata i zapisana i u islandskoj, mongolskoj (gdje je Makedonac prethodnik i najava Džingis-kana) i etiopskoj verziji. Mit o njemu živi danas čak i u igraćim kartama, gdje je u sicilijanskom ili francuskom kompletu jedan od četiri kralja. Gledate li pomno, naći ćete Aleksandrov lik na svečanoj odjeći etiopske nevjeste, bizantskim crkvenim reljefima, oltarima crkava od Engleske do Italije, gdje kao svetac ulazi u raj, i slikarstvu mogulske Indije. Na afganistanskim bazarima i danas postoje pučki travari i vidari koji tvrde da su potomci liječnika iz Aleksandrove ekspedicije i da liječe grčkom herbalnom medicinom. Imperijalna Velika Britanija vidjela ga je kao vizionarskog idealista, nacistička Njemačka kao ničeanskog Übermenscha, model inteligentne i snažne vlasti i, naravno, prethodnika Hitlera. Usmena epska tradicija još širom Azije čuva priče o njemu, kao što je živ i u narodnim pjesmama. (…)

Nema književne tradicije Europe i zapadnog dijela Azije koja se kroz stoljeća nije iskušala na ovom predlošku. Aleksandar svoje mjesto ima u Starom i Novom zavjetu, pa ne čudi da priča o njegovim junaštvima postoji i u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnoj tradiciji. Pod naslovom Aleksandrida roman je zabilježena na glagoljici 1389. u Zadru.

Taj rukopis nije sačuvan (spominje se tek knjiga o Aleksandru in littera sclava), ali postoji u prijepisima na bosančici i latinici iz kasnijih stoljeća i pokazuje čakavsko-ikavske odlike, što odaje njegovo srednjodalmatinsko podrijetlo.

Poglavlje 20

Makedonski osvajač uvijek je lakmus papir koji pokazuje stanje nacije i odnos prema povijesti. Aleksandar današnjem svijetu često služi da dokaže veličinu vlastitog plemena, vjere ili nacije, a konkretno u Afganistanu, ponosnoj gorštačkoj naciji cijene ga jer ih nije lako i brzo uspio poraziti!

Spomenumo ovdje kako Tragovima Odiseja Bokin putopis nagrađen Kiklopom 2012.za najbolju publicističku knjigu godine.

A u pogovoru novog putopisa stoji: Nakon hvaljenih i uspješnih putopisa Na putu svile i Tragovima Odiseja Jasen Boko uputio se još jednom na tematsko putovanje u Aziju, u potragu za Aleksandrom Velikim. Iako je Aleksandar na svoj pohod u osvajanje svijeta krenuo iz Pele, glavnog grada nekadašnjeg Makedonskog Kraljevsva koja se danas nalazi na sjeveru Grčke, Boko je odlučio krenuti iz Skoplja, glavnog grada Makedonije, zemlje koju Grci ne priznaju. On putuje kroz povijest i sadašnjost, promatra kako žive obični ljudi, pokušava otkriti njihov pravi mentalitet i proniknuti u nepoznate slojeve prostora koje je globalizacija učinila prividno poznatima. Kako je globalizacija izgledala nekad i zašto bi se Aleksandra moglo definirati kao prvog svjetskog globalizatora, koliko su slične kulture Europe i Azije, kako se predrasude putovanjima ukidaju, neke su od tema u ovoj knjizi. Prolazeći kroz mjesta i prostore kojima je prije više od 2300 godina prošao taj najveći vojskovođa, autor pokušava shvatiti kakva se osoba krije iza mita, je li doista bio tašti megaloman, što ga je tjeralo da ide dalje te kakvo je sjećanje na njega u tom prostoru gdje mitovi još žive.

Boko se na svom putu kroz Grčku, Tursku, Iran, Afganistan, Uzbekistan i Egipat ponaša poput stanovnika tih zemalja: putuje lokalnim prijevozom, spava u hotelima koje stanovnici smatraju pristojnima, a Europljanima su ispod standarada prihvatljivosti, razgovara i pije čaj sa svakim tko želi komunicirati. Tako nastaju zabavne, ponekad sjetne i tužne priče, a čak i po život opasne o ljudima koji se nakon sedamdesetak godina sjećaju jezika svojih djedova, o onima koji mogu nabaviti gotovo svaku sitnicu koja vam zatreba, o onima koji žele otići iz svoje zemlje, o onima koji se hvale svojim zapadnjačkim načinom života, o onima koji bi rado zamijenili grobnicu za mercedes. Autor će na ulici popiti čaj s prodavačima rabljenih cipela, susresti mudžahedine i doznati zašto Uzbekistanci djecu prave četvrkom. Ipak, najzabavniji su susreti u taksijima, na granicima i u veleposlanstvima. Uvjeren kako postoji svjetska zavjera protiv njega, on te susrete doživljava kao teške drame ili urnebesne komedije.

boko33

Ovaj put Boko ne putuje sam. Plavokosa i plavooka arheologinja Nikolina izazivat će veliko zanimanje stanovnika na tom putu i potaknut će ih na razgovor o slobodama, pravima, položaju i ulozi žena u muslimanskom svijetu…

Biografija autora: Raduje me činjenica da sam puno toga stigao u ovih svojih pet desetljeća. Radio sam u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao u Titicaci, spuštao se niz kanjone, putovao Svilenom cestom lokalnim prijevozom, susreo se s Odisejom na Mljetu (dobro, ovo posljednje zamalo), tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu, penjao ekstremnim stijenama, putovao uistinu neobičnim dijelovima ovih naših pet kontinenata…

Imam ja i ozbiljni dio života. Diplomirao sam dramaturgiju i svjetsku književnost, bio samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK, producent…

Dramski tekstovi igrani su mi u dvadesetak kazališta. Ovo je moja jedanaesta knjiga, a za sve to pisanje zaslužio sam i nešto nagrada. Predajem na Filozofskom fakultetu u Splitu, a i dalje sam unutarnji u splitskome HNK.

Po zanimanju, barem onom u duši, jednostavno sam – nomad.