Skip to content

Izložba: Radićeva / Duga ulica – povijest i život, ljudi i kuće

Autorski koncept dr.sc. Snješke Knežević

radiceva duga ulica zg 1

U ponedjeljak, 24.11.2014., u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke (Krvavi most 2), održat će se otvaranje izložbe RADIĆEVA/DUGA ULICA – POVIJEST I ŽIVOT, LJUDI I KUĆE. Izložba o Radićevoj ulici, prije zvanoj Duga ulica, prati njenu povijest i ljude, govoreći o kućama i o djelatnostima koje su se u njima odvijale. Bila je to ulica knjižara, tiskara i knjigovežnica. O izložbi će govoriti dr. sc. Snješka Knežević, autorica koncepta i teksta. Za postav je odgovoran Petar Tadić, a nove fotografije snimila je Ines Novković.

01 katastar GG

„U svojoj višestoljetnoj povijesti Duga ulica najdulje je bila kolna cesta, kako govori naziv: Magna via currualis. Povezivala je Gradec s njegovim podgrađem i s regionalnom prometnicom koja je na trasi Petrinjske ulice preko Trnja vodila do skele na Savi i dalje prema Sisku i jugu, ali i s Medvednicom i selima u njezinu podbrežju. Točke dodira s utvrđenim gradom bile su glavna, Kamenita vrata (Porta lapidea) a na sjeveru Nova vrata (Porta nova). U ulicu preobrazila se tek u 18. stoljeću, da bi vrhunac i puni sjaj dosegla u 19. stoljeću kao zagrebačka glavna trgovačka ulica. Njezini žitelji bili su najrazličitijih zanimanja i društvenog položaja. Najviše je bilo obrtnika i trgovaca, ali i liječnika i odvjetnika, učitelja i sveučilišnih profesora, činovnika i sudaca, oficira, pa i plemića. Uz trgovine najšire ponude, tu je bilo apoteka, gostionica, kavana i slastičarnica, ali najpoznatija je bila po knjižarama, tiskarama i knjigovežnicama. Od kraja 17. do kraja 19. stoljeća tu ih je djelovalo petnaestak.

radiceva duga ulica zg 3

Najdugovječnija bila je tiskara Karla/Dragutina Albrechta (kbr. 26). S vremenom su Jelačićev trg i Ilica preuzeli sve vitalne i privlačne sadržaje, a slika koju danas pruža svodi se na kuće, uglavnom iz 18. i 19. stoljeća. Arhitektonski i kulturno-povijesno najzanimljiviji je niz kuća od Krvavog mosta (od br. 20 do 32) koje se štite kao kulturna dobra.” (dr. sc. Snješka Knežević)

radiceva duga ulica zg 2