Predstavit će se velika monografija o povijesti hrvatskog performansa

1

Napisala i snimila: Nives Gajdobranski

Na velikoj i važnoj manifestaciji, na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu koji se ove godine održava od 8. do 12. listopada, Hrvatska će biti prisutna na pravi način.

Naime, u Frankfurtu će biti predstavljena velika monografija o povijesti hrvatskog performansa te će «Hrvatska tako konačno pokazati svoju kulturu u pravome svjetlu», najavljeno je 1. listopada u Zagrebu. «Na sajmu, najvećem u Europi među više od sedam tisuća izlagača predstavit će se 25 hrvatskih nakladnika te još dvadeset najistaknutijih hrvatskih pisaca.» kazala je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Napomenula je da će Hrvatska na sajmu u Frankfurtu biti jedna od dvadesetak potpisnica Međunarodne deklaracije o suradnji u izdavaštvu i potpori knjizi, zaštiti autora i međunarodnom povezivanju europskog tržišta. U ime Ministarstva kulture deklaraciju će potpisati načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Nemec.

U središtu ovogodišnjeg hrvatskog nastupa bit će dakle predstavljanje znanstvene monografije Kronotop hrvatskog performansa Suzane Majnarić u izdanju Školske knjige, Bijelog vala i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Ministarstvo je sufinanciralo knjigu sa 150 tisuća kuna, dok je za sajam izdvojilo 450 tisuća kuna, napomenula je ministrica. Kronotop hrvatskog performansa veliko je djelo u tri toma o (subverzivnim) praksama u umjetnosti socijalističke i postsocijalističke ere koji nudi enciklopedijski i impozantan pregled povijesti i razvoja hrvatskog performansa, i to na 2100 stranica, ilustriranih s 1800 fotografija, te “dodatno argumentiranih” kroz 150 intervjua s umjetnicima. Pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević kazao kako ta znanstvena monografija govori o povijesti hrvatskog performansa od 20-tih godina prošloga stoljeća do njegovog kraja. «Ta je knjiga povijest poimanja slobode na ovim prostorima, dokument o velikim borbama, te o ljudima koji su postali ikone tog tipa umjetnosti.» dodao je Stojsavljević. Direktor nakladnika Školske knjige Ante Žužul istaknuo je kako je činjenica da će se Hrvatska upravo tom monografijom predstaviti na najvećem ‘spektaklu’ knjiga u Europi ‘veliki događaj koji Hrvatsku deprovincijalizira’.

2

Hrvatski nacionalni štand ove se godine nalazi u paviljonu br. 5 i to na 50 četvornih metara. Organiziraju ga Udruga Kurs i mreža Traduki, u partnerstvu s Nakladom Sandorf i Ministarstvom kulture. Njegovo svečano otvorenje bit će upriličeno u četvrtak 9. listopada gala zabavom, dok će predstavljanje ‘Kronotopa’ biti održano dan kasnije. Među nakladnicima koji će se na njemu predstaviti su VBZ, Školska knjiga, Durieux, Vuković-Runjić, Fraktura, Meandar, Algoritam, Ljevak, Kršćanska sadašnjost, Ocean more, Jesenski i Turk, Profil, Sandorf, Verbum, Mozak knjiga i drugi, i to kroz pojedinačna predstavljanja njihovih izdanja. U sklopu programa bit će predstavljeno i dvadeset najistaknutijih hrvatskih autora, a Naklada Sandorf oblikovala je iscrpan katalog s njihovim biografijama te prijevodima ulomaka njihovih djela na engleskom i njemačkom jeziku, koji će biti dostupan od početka sajma na web stranici croatian-literature.hr.

Svoj rad će u Frankturtu predstaviti performer Siniša Labrović u razgovoru s autorom proznih i dramskih tekstova Vladimirom Stojsavljevićem. Posljednjeg dana, u nedjelju 12. listopada, umjetnici Suzana Marjanić, Višnja Rogošić, Boris Buden i Siniša Labrović izvest će niz umjetničkih intervencija u urbanim prostorima.

Na štandu u paviljonu br. 3 predstavit će se i nakladnici za djecu, a još jedan od naglasaka ovogodišnjeg hrvatskog predstavljanja bit će na činjenici da je Hrvatska sljedeće godine zemlja-gost na sajmu knjiga u Bologni, specijaliziranom za dječju književnost.

3

VIŠE O KNJIZI

Suzana Marjanić: Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas Zagreb: Udruga Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga, 2014.

Knjiga Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas pokriva povijest umjetnosti performansa u Hrvatskoj od dadaističkih uličnih akcija zagrebačke trupe srednjoškolaca Traveleri 20-ih godina prošloga stoljeća sve do danas. Kao završne godine uzete su dvije: 2010. godina kao godina smrti anarho-oca hrvatskoga performansa u zemlji i u regiji (ex-Yu) – Tomislava Gotovca a.k.a. Antonija G. Lauera, te 2013. godina kada RH ulazi u EU, ili kao što neki teoretičari korporatizma govore o obrnutom slijedu neokolonijalne kastracije tog ekonomski post/apokaliptičnoga razdoblja. Mala napomena za moguću stranu publiku: Tomislav Gotovac, kao što se to obično navodi, svojim je izvedbenim konceptima kreativno djelovao na umjetnost performansa Marine Abramović, što vrlo često otvoreno i srčano potvrđuje i sȃma umjetnica.

Pritom je katalogizacija umjetnosti performansa u HR suvremenoj umjetnosti ostvarena u preglednom smislu prema izvedbenim centrima (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula – Labin, Rijeka, Osijek, Varaždin), i to upravo zbog izvedbene energije tih urbo-toposa (knjigu tako i čine poglavlja-gradovi). Stoga je umjesto moguće pod/naslovne sintagme “povijest hrvatskoga performansa” postavljen za naslovni – nimalo začudni (bahtinovski) – sklop “kronotop hrvatskoga performansa”. Naime, u opisanome je povijesnom nizu hrvatska performerska i akcionistička scena od 60-ih godina prošloga stoljeća obrađena prema njezinim izvedbenim centrima, gdje centri nisu navedeni prema centralističkoj perspektivi “južnije od Zagreba – raja”.

Uz svako su teorijsko poglavlje knjige priloženi i razgovori s pojedinim umjetnicima/umjetnicama performansa kao i s pojedinim glumcima, glazbenicima i teoretičarima i povjesničarima umjetnosti, odnosno književnosti koji su pristupali bilo iz teorijskih ili praktičnih – umjetničkih intencija akcionističkoj i performerskoj sceni. Ukupno je uvršteno 149 razgovora što ih je autorica vodila i objavljivala od 1999. godine u dvotjedniku Zarez, tako da razgovori imaju dokumentaristički karakter s obzirom na vrijeme vođenja razgovora. Tako i taj razgovorni, praktični dio knjige prati kronologiju, odnosno kronotop (u Bahtinovu određenju) hrvatskoga performansa, čime se i živom riječju njihovih aktera ocrtava taj izuzetno značajni žanr žive umjetnosti u našoj regiji.

Knjiga Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas o inicijaciji performansa u Hrvatskoj sadrži dvije matrice začetka tog izvedbenoga žanra. Prvu matricu, s obzirom na retrospektivnu definiciju performansa, čini avangarda s početka 20-ih godina. Tako ovom prigodom možemo spomenuti grupu gimnazijalaca Traveleri, koji su, među ostalim, izvodili i ulične akcije u okviru kojih su na zagrebačkim ulicama subverzivno pozdravljali konje, a ne, dakle, kočijaše i gospodu u kolima. Drugu matricu čini dakako konceptualna umjetnost 60-ih i 70-ih godina kada je i inicirana umjetnost performansa s njezinim rodonačelnikom, što se tiče domaćega konteksta, Tomislavom Gotovcem kao i rodonačelnicama – Sanjom Iveković i Vlastom Delimar.

Ovaj kratak uvodnik o knjizi Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas možemo zaključiti činjenicom na koju je upozorio Ješa Denegri u katalogu izložbe Nova umjetnička praksa 1966.–1978., gdje je, među ostalim, zabilježio da je aktivnost nove umjetničke prakse u SFRJ-u bila tih godina vrlo intenzivna te da ju je već tada bilo u cjelini teško registrirati i katalogizirati. Neka ovaj komentar povjesničara umjetnosti Ješe Denegrija bude svojevrsno moguće opravdanje performativnoga kronotopa koji nam slijedi…

4

IZ RECENZIJA

Knjiga Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas Suzane Marjanić prvo je cjelovito djelo o povijesti hrvatskoga performansa, u povijesnom kontinuitetu od dvadesetih godina prošloga stoljeća (dadaističkih akcija grupe Traveleri, zenitističkih akcija Marijana Mikca, Dadaističke matineje u Osijeku) do danas, s posebnom posvetom rodonačelniku ovoga izvedbenog žanra u Hrvatskoj, Tomislava Gotovca. (Ines Prica, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb)

Držim da je knjiga Suzane Marjanić jednako značajna gledano i iz pozicija izvedbenih studija, kulturne antropologije, slobodarskih i animalističkih pozicija te kulturalne teorije. Iz autoričinih je analiza i zapisa moguće pročitati društvenu i socijalnu, gospodarsku situaciju, dadu se naslutiti dominirajuće paradigme, kao i promjene paradigmi, kojima smo bili svjedocima a i kojima i danas svjedočimo. (Dubravka Crnojević-Carić, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb)

5

6

7

Leave a Reply

Your email address will not be published.