Predstavljanje knjige:
Bizarij – roman o povezanosti Osijeka i Beča putem lika i djela Eugena od Savoje
Autorica: prof.dr.sc. Jasna Horvat
Hrvatski centar u Beču
IV., Schwindgasse 14.
četvrtak, 25. rujna 2014. u 20 sati
Jasna Horvat, hrvatska književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku govorit će o svojim književnim tekstovima (Az, Bizarij, Auron, Vilikon i Alikvot) te o paradigmi kulturne proizvodnje kao preduvjetu kulturnog dijaloga i povezanosti. Posebno će izložiti ulogu lika i djela Eugena do Savoje koju je opisala u romanu Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.) kao i u knjizi Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević, Naklada Ljevak, 2012.). Prolazeći ključnim elementima biografije Eugena od Savoje, autorica će naglasiti one ključne doživljaje Eugena od Savoje koji su dugoročno oblikovali život grada Osijeka i šire regije. Ukazat će na različite djelatnosti kulturne industrije kojima bi Eugen od Savoje kao poveznica Osijeka i Beča mogao biti „predmet proizvodnje” te na taj način i „proizvod” koji ova dva grada spaja u novom dobu na novi način.
Jasna Horvat (1966.) jedinstveno je ime na hrvatskoj književnoj sceni koje u sebi udružuje sklonost književnom eksperimentu, originalnost književnog diskursa te zamjetnu znanstvenu i tržišnu recepciju. Ova hrvatska autorica istodobno je književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica kvantitativne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka za doprinose u književnosti i populariziranje kulture 2011. godine. Do sada je objavila više ukoričenih naslova među kojima se izdvajaju romani Az (2009.), Bizarij (2009.), Auron (2011.), Vilikon (2012.) i Alikvot (2014.).
Pojačano zanimanje književne kritike za tekstove Jasne Horvat dogodilo se nakon objavljivanja njezinih prvih romana (Az, Naklada Ljevak, 2009.; Bizarij, Naklada Ljevak, 2009. i Krijesnici, Algoritam, 2009.). Književna teorija u ovim i ostalim romanima Jasne Horvat (Auron, Naklada Ljevak, 2011., Vilikon, Naklada Ljevak, 2012. i Alikvot, Algoritam, 2014.) prepoznaje utjecaj OULIPO-vaca – skupine uglavnom francuskih književnika (i matematičara) okupljenih pod imenom Oulipo (Ouvroir de littérature potentielle – Radionica potencijalne književnosti). Riječ je o propitivanju književnosti kroz postavljanje različitih ograničenja najčešće matematičke prirode ugrađenih u sve odrednice teksta – u Azu je ograničenje glagoljički sustav pismena, u Bizariju ga predstavljaju vezničke riječi koje pojašnjavanju načine na koji se likovi vežu uz grad Osijek, u Auronu je to kôd ljepote izražen kroz elemente Fibonaccijeva niza, u Vilikonu je čitatelju ponuđeno čitanje teksta slijedom magičnog kvadrata broja dvanaest, a u Alikvotu – romanu višestrukih završetaka – pravi su završetci oni kojima se numeracija poglavlja može podijeliti bez ostatka.
Književni diskurs Jasne Horvat, uz propitivanje književnih potencijala, odlikuje i obilato navođenje baštinskih sadržaja. Sve su to romani-studije koji u sebi ujedinjuju znanost i umjetnost te na taj način doprinose promidžbi hrvatske kulturne baštine na jedinstven i originalan način.
Objavljenje knjige:
Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.
Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)
Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009.
Pismo u pismu (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)
Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
