Bolonjski proces – Stanje i očekivanja

Svjetlo riječi

Sarajevo – Rujanski broj Svjetla riječi posvećen je studentskoj populaciji. Mnogi su problemi, gotovo identični, koji muče studente kako u Bosni i Hercegovini tako i u okolnim zemljama. O trenutnom stanju Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini u temi broja piše bivši rektor Mostarskog sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Majstorović. Bolonjski proces je najveća reforma visokog obrazovanja u novijoj povijesti koja je već na početku obuhvatila cijeli europski prostor. Ciljevi postavljeni Bolonjskom deklaracijom i politike koje su razvijene prethodnih godina, vrijede i dalje. Premda nisu potpuno ostvareni svi ciljevi, potpuna i pravilna njihova provedba na institucionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini zahtijeva veći angažman i posvećenost u budućnosti, s posebnom usmjerenosti na kvalitetu kao ključni faktor kompetitivnosti i atraktivnosti europskog visokog obrazovanja u svijetu, istaknuo je dr. Majstorović.

O studiranju u Republici Hrvatskoj u razgovoru je govorio novi rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras. Na pitanje koji su ključni problemi obrazovnog sustava u Hrvatskoj, rektor Boras odgovara da je za njega najveći problem što mnogi studenti nisu spremni za samostalno studiranje, a što je jedna od odlika Bolonjskog procesa. Naime, od studenta se očekuje da u određenoj mjeri sam odlučuje kako će i što studirati, da zna zrelo i kritički razmišljati, da zna što očekuje od života i ima izgrađen sustav vrijednosti o kojima sam govorio na početku. Mnogi su podložni slijepom prihvaćanju činjenica i medijskoj manipulaciji, a predznanja im, uz iznimke, nisu dovoljno dobra. Nedostaje im i sposobnosti logičkoga promišljanja, odnosno primjene matematičkih znanja. Stoga, tvrdi Boras, mnogo toga u sustavu valja dugoročno poboljšavati: u mlade treba usađivati čvrst sustav vrijednosti, poštovanje znanja, marljivosti i tuđih rezultata. Također, treba im usađivati predznanja koja se stječu postupno, poput materinjeg i stranih jezika, logičkog razmišljanja, i – što je najvažnije – učiti ih kako samostalno učiti i razmišljati tako da budu spremni za brze promjene tehnologije i stjecanje novih vještina i znanja.

Prof. Snježana Šušnjara u tekstu “Obrazovanje nema cijenu” mišljenja je da je BiH “Bolonju” “prilagodila” svojoj složenoj i nesređenoj situaciji. Svaki fakultet doživljava ju i vidi na sebi svojstven način, pa čak i svaki pojedini odsjek na istom fakultetu ima svoju primjenu “Bolonje”. Profesorica tvrdi da je studiranje svedeno na srednjoškolski način pripreme ispita i testova, studenti se navikavaju da za sve što urade dobiju bodove i da im to postane osnovni pokretač za bilo kakvu aktivnost. Gubi se smisao studiranja. Najmanje je vremena za nastavu, a sve drugo ide u računanje postotaka i sabiranje bodova.

Dr. Luka Marković piše kako su u Europi studenti kroz čitavu povijest, izuzevši vrijeme diktatura fašizma i komunizma, bili ne samo poticatelji ekonomskih nego i prosvjetiteljskih promjena. Njihove demonstracije su često ukazivale na ekonomske nepravde u društvu, na diskriminacije i potrebu novih putova i stoga je autor mišljenja da je krajnje vrijeme da i studenti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pokažu vjernost europskoj studentskoj tradiciji, izađu na ulice i potraže promjene za svoje dobro, kao i za dobrobit čitavog društva.

O izazovima i problemima s kojima se susreću tijekom studija te kako ih rješavaju odgovarali su studenti iz Sarajeva, Mostara i Banje Luke).
U novom broju Svjetla riječi mogu se pronaći i tekstovi: brak u Starom zavjetu, izazov siromaštva, kako se nositi s mržnjom te kako oprostiti. Tu su i tekstovi o znamenitim osobama iz hrvatskih krajeva i hrvatske povijesti te o narodnim poslovicama.

Kao i obično tu su redovite stranice posvećene: roditeljima i djeci, Franjevačkoj mladeži i Franjevačkom svjetovnom redu, misijama, zatim stranice Kruha sv. Ante, nezaobilazni recepti s. Anđelke te brojne vijesti iz Crkve, društva i kulture. (IKA)

Leave a Reply