stonehenge

Iako ga se štuje i posjećuje već tisućama godina, prava svrha Stonehengea i dalje ostaje jedan od najvećih misterija.

Najmodernija tehnologija poznata čovjeku pomogla je u rješavanju jednog dijela misterija vezanog uz ovaj drevni spomenik. Otkriveno je 15 do sada nepoznatih spomenika koji bi mogli pomoći u shvaćanju i otkrivanju misterija vezanog uz funkciju Stonehengea.

Jedan od istraživača koji je sudjelovao u ovom pronalasku tvrdi kako bi uskoro mogli dokazati da se prije više od 4.000 godina Stonehenge nalazio u središtu jedne od najprometnijih ruta selidbe stanovništva.

Arheolog sa Sveučilišta u Birminghamu, Vince Gaffney, uvjeren je kako su na tragu otkrića misterija. Pronašli su dokaze koji povezuju 15 neobješnjenih spomenika in predmera u okolici Stonhengea koji bi mogli pomoći u objašnjavanju njegove prave funkcije. Svi pronađeni spomenici se nalaze ispod zemlje.

Njihovo je istraživanje započelo 2009. godine. Geofizičari su po prvi puta upotrijebili magnetske senzore koji mjere strukturu tla te otkrili tragove drevnih gradova uspoređujući snimke koje su pokazale iznimne varijacije u Zemljinom magnetskom polju na prostoru koje okružuje ovaj misteriozan spomenik.

Arheolog Gaffney vjeruje da Stonehenge nije bio izoliran spomenik već s ostalima čini jednu veću cjelinu.

Dokumenti iskapanja oko spomenika iz 1620. godine otkrili su kravlje lubanje te spanjeni ugljen u samom središtu spomenika. A analiza tla navela je istraživače na zaključak da je Stonehenge izrađen 2.600 godine prije nove ere.

2003. godine, arheolog Mike Parker Pearson utvrdio je da su radnici koji su izradili Stonehenge živjeli u obližnjim selima, a ispostavilo se i da je središnji krug spomenika zapravo služio kao groblje, ali i vjerski spomenik.

U najnovijoj studiji istraživači su otkrili sasvim novu dimenziju ovog spomenika. Središte istraživanja bio je Stonhenge, no svoju su analizu proširili na površinu od 3 kilometara oko samog središta spomenika koju su nazvali Curcus.

Pronađene su i dvije velike udubine za koje se vjeruje kako su omogućavale ljudima da se kreću u smjeru sjever-jug.

‘Svakako je bio jedna vrsta markera koji je omogućavao ljudima snalaženje u prostoru’, objasnio je profesor Gaffney.

Osim što je služio ljudima kao prolaz, služio je i kao spomenik, prema izračunima kroz središte spomenika, za vrijeme ljetnog solsticija, prolaze sunčeve zrake. Lokacija gradnje bila je svakako dobro izračunata.

Gaffney također dodaje da se u središtu spomenika palila vatra ne bi li bio vidljiv stanovništvu.

Slijede pomnije analize tla šireg podučja, a stručnjaci se nadaju kako bi razumjevanjem njegove okoline konačno mogli doći do odgovora kada je izgrađen i čemu je točno služio Stonehenge.

Leave a Reply

Your email address will not be published.