Među 1106 osoba koje su u Hrvatskoj zaražene HIV-om sve je veći postotak muških homoseksualaca (56,1% krajem 2013.), pa je nezaštićeni spolni odnos među pripadnicima te rizične skupine postao najčešći put prijenosa HIV infekcije.
Dosadašnje uvriježeno mišljenje, koje se u Hrvatskoj pojavilo 1985. s prvim HIV pozitivnim bolesnicima, da su intravenski ovisnici o narkoticima zbog dijeljenja pribora najugroženija skupina, zahvaljujući Nacionalnom programu za prevenciju, ali i Nacionalnom programu suzbijanja ovisnosti u sklopu kojih je i program zamjene igala i štrcaljki, našu je zemlju sveo na tek 6,3% zaraženih zbog dijeljenja pribora i nema trend porasta.
Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je rekla da je prevalencija HIV infekcije u grupi opijatskih ovisnika dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda te je manja od 1%.
“To je znatno više nego se procjenjuje za opću populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama”, otkrila je.
U 28 godina koliko je ta bolest prisutna na tlu Hrvatske, od 419 oboljelih od AIDS-a njih 176 je umrlo.
Među njima je najviše muškaraca (85,8%) i to u dobi od 25 do 44 godine (64,3%).
Bolest se većinom registrira među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, ovisnicima koji intravenski ubrizgavaju opojne droge, osobama koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, osobama koje imaju veliki broj partnera i često ih mijenjaju, kao i među stalnim partnerima inficiranim HIV-om.
Zanimljivo je kako su tijekom tih godina tek 2 osobe infekciju dobile putem transfuzije krvi.
Od početka registriranja u našoj se zemlji HIV/AIDS zadržava na jednoj od najnižih stopa u Europi, pa je posljednjih 10 godina prosječno otkriveno 65 novih slučajeva, što nas svrstava u zemlje niske učestalosti HIV infekcije, kazala je Nemeth Blažić, dodavši da su prošle godine u Hrvatskoj zabilježena 82 nova slučaja zaraze HIV-om.
Velik broj oboljelih je u manje razvijenim zemljama, a najviše je pogođena Afrika, dok rastuću epidemiju imaju i zemlje Istočne Europe.
Dodala je da u provedbi Nacionalnog programa suzbijanja i sprječavanja HIV/AIDS-a sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici, ali i mnogi stručnjaci izvan zdravstva kao i nevladine udruge, dok je u širem kontekstu uključena čitava zajednica i politika.
Posljednjih 11 godina u Hrvatskoj djeluje 10 Centara za dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno zdravstvo koji pružaju usluge besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja.
Lijek, točnije cjepivo, za HIV/AIDS se i dalje intezivno traži.
Prva istraživanja cjepiva protiv HIV-a su počela 1987.
Do sada je ukupno 40 kandidata ispitivano na imunogenost i sigurnost primjene.
Nekoliko kandidata cjepiva stigla su do završnih faza ispitivanja djelotvornosti, no nažalost za sada se niti jedno nije pokazalo djelotvornim u kliničkoj primjeni.
Ipak ohrabrujuća je činjenica da znanstvenici širom svijeta kontinuirano rade na istraživanju novih medicinskih metoda i tehnologija liječenja. (Hina, Pliva-zdravlje)
Danijel Jaman
