Franko Sorić: Samostalni vod umjetnika


Naslovnica Bilosnićeve knjige Samostalni vod umjetnika Zadar

Nova izdanja

BILOSNIĆEVE MUZE NI U RATU NISU ŠUTJELE
Tomislav Marijan Bilosnić: Samostalni vod umjetnika, Udruga 3000 godina Za dar, Zadar, 2010.

Piše: Franko SORIĆ
Nedavno je objavljena stota tiskana knjiga Tomislava Marijana Bilosnić. Riječ je o knjizi «Samostalni vod umjetnika Zadar» s podnaslovom «Dokumenti». Tako ove godine ovaj autor svoj jubilej, 45.godina umjetničkoga stvaralaštva obilježava i stotim izdanjem nekog od svojih djela.
Kao početak ovog osvrta valja citirati znakovit uvod u knjigu «Samostalni vod umjetnika», samog autora, književnika Tomislava Marijana Bilosnića, ratnoga zapovjednika Samostalnog voda djelatnika u kulturi: „ Rat tjera na odluku. Čovjek se mora odlučiti za bilo što, samo ne može ostati nezainteresiran držeći se kao da ga se rat ne tiče i kako to nije njegova stvar. Parafrazirajući Krležu možemo kazati kako čovjek ne može ostati neutralan u ratu osim ako nije bešćutan licemjer. Umjetnost je u uskom kontaktu s povješću, pa kako onda ostati ravnodušan na sadašnjost čija je slika agresija, kada se razaranje gradova događa kao metafora svekolikog stradanja, bilo da je riječ o pojedincu, zajedničkoj kulturi ili naciji“.
Upravo početkom rata, kad je Hrvatska bila napadana sa svih strana, pa tako i Zadar, dogodila se odluka kulturnjaka i umjetnika Zadra da osnuju Samostalni vod umjetnika Zadar, kako bi se kulturom borili protiv srbočetničke agresije.Vjerujući u ljepotu umjetnosti i njen umjetnički poziv kao moć oživljavanja grada i ublažavanja rana u rušenom gradu Samostalni vod umjetnika organizirao je i priredio kulturna događanja i djelatnosti koje bi svijetu trebale pokazati istinu o borbi za slobodu Hrvatske.
Vod je osnovan 28. listopada 1991. godine od sljedećih umjetnika dragovoljaca: Tomislav Marijan Bilosnić (zapovjednik voda), Srećko Šestan (dozapovjednik), Zvonko Karavida, Željko Karavida, Dragan Kwiatkovski, Gordan Kurtović, Branko Stojaković, Neven Stojaković, Antun Boris Švaljek, Tomislav Čerina, Miguel (Mišel) Vilhar, Sanja Petrovski, Jasna Ančić, Antun Dolički, Mladen Mržljaković, Darko Perković, Valter Šarović, Davor Pekota, Josip Džapo i Milan Miočić Stošić.
Samostalnom vodu umjetnika već pri osnivanju priključili su se Želimir Žura, Igor Gluić, Igor Maštruko, Dragan Veselić, Dragan Radonja – Mimi i Željko Plavec (iz Zagreba), kao i cjelokupni Zadarski plesni ansambl pod vodstvom Sanje Petrovski, Kazalište lutaka Zadar (ravnateljica Vera Stipčević), Kazališna družina „Tokar“, Grupa „Forum“, Djevojački zbor „Blagoje Bersa“ pod ravnanjem maestra Antuna Doličkog, člana Voda, a potom i mnogi drugi zadarski umjetnici i kulturni djelatnici: Željko Maričić, Zvonko Kucelin, Vlado Zrnić, Anđela Ćurković, Tamara Šoletić i mađioničar Žarko Tomašević Rico, kao i Vedran Čupić, Zdravko Mustać i Duško Brala sudjelujući u pojedinim programima Voda.


Tomislav Marijan Bilosnić govori na manifestaciji Zadar zajedno, u Zagrebu 12. siječnja 1992.

U aktivnostima Samostalnog voda umjetnika sudjelovali su svojim nastupom na zasebnim kulturno-umjetničkim priredbama i Miljenko Domjan, Miljenko Mandžo, Roko Dobra, Marina Aranđelović, Senko Sorić, Ante Tičić, Slavko Govorčin, Mario Vuksan,

Bernard Žunić, Vjekoslav Šuljić, Božidar Maričić – Kukljičanin, Vera Belić – Biloglav, Nada Kondić, Rada Kovačević, Zlatko Košta, dr. Franjo Švelec, Helena Roguljić, Senka Paleka i Mijo Babić.
Samostalni vod umjetnika formalno je djelovao do 9. ožujka 1992. godine. No, vod je nastavio svoje djelovanje sve do predstavljanja monografije „Zadar Destruction: Zadar Anno domini 1991. „ a koje je organizirao 3. lipnja 1992.
Knjiga „Samostalni vod umjetnika Zadar“, sadrži brojne tekstove objavljene o djelatnosti Samostalnog voda umjetnika u raznih hrvatskim i inozemnim tiskovina gdje su umjetnici svjedočili ponajviše kulturom i duhom o nepobjedivosti hrvatskog duha, o tome kako Zadar i usprkos razaranja Grada može kulturno živjeti i promicati ljepotu. Spomenuti ću samo neke naslove posvećene djelovanju Voda: Pucanj u hrvatski oltar, Muze nikad potrebnije, Zadre Grade, naša diko, Život je kabaret, Fotografijom u svijet, Istinom o ratu u Zadru, Pobuna protiv svih uzbuna, Dokaz da zadarsko zlato svijetli i dalje, Čuvari duše grada, Čuvari ljepote, i dr.
Glavne grupe i odjeljenja po djelatnostima Samostalnog umjetničkog voda Zadar bile su: video – grupa, foto – grupa, teatarska djelatnost, likovna grupa, glazbena djelatnost, baletna grupa, literarna djelatnost. 
VIDEO ODJELJENJE: Zvonko Karavida, Želimir Žura, Vlado Zrnić i 5 vanjskih suradnika. – Napravljene su 4 video kazete za iseljenike, na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Prikupljeno je oko 1000 kazeta i poslano u svijet na razne adrese / društveno političke institucije, fakulteti, poslovni partneri zadarskih poduzeća i ugledni pojedinci /. Snimljena su i 4 autorska filma u trajanju od pola sata do sat i četvrt, a autori su Zrnić, Karavida i Neven Stojaković.Video – odjeljenje se u nekoliko navrata (Škabrnja, Maslenički most, Paški most, raketiranje sv. Stošije) svojim prilozima uključivano u program HTV.


Više od tisuću uzvanika (ministri, veleposlanici, biskupi, akademici, književnici, umjetnici, političari), na priredbi S

FOTO GRUPA: Željko Karavida, Zvonko Kucelin; Arif Ključanin, Željko Maričić. – Grupa je izdala seriju od 16 razgladnica u koloru, pod zajedničkim naslovom „Help Croatia“. Serija je u ukupnoj nakladi od 160.000 komada ubrzo razgrabljena. Sav prihod od prodaje je bio namijenjen Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zadar. Manji dio bio je namijenjen potrebama općine i drugim institucijama. Grupa je izdala 4 plakata, a priređeno je i dvadesetak izložbi, u Španjolskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji i Francuskoj, te u nas u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Splitu, Celju, Ljubuškom i drugdje. Foto grupa aktivno je svojim prilozima u stvaranju foto monografije Zadra s tekstovima nadbiskupa Marijana Oblaka, književnika T. M. Bilosnića i kustosa Pavuše Vežića. Monografija je izišla u nakladi od 10.000 primjeraka i unaprijed je financirana marketinškom djelatnošću, pa je prihod od prodaje išao za obnovu spomenika kulture grada (konkretno Crkve sv. Petar i Andrija stari).

TEATARSKA DJELATNOST: Srećko Šestan, Jasna Ančić, Teatar „Tokar“ i grupa glumaca i djelatnika iz kazališta lutaka. – U studenom 1991. izvedene su četiri predstave za građanstvo:“ Zadar vilam bi prikazan“, „Blagoslovi Bože Zadar“, „Judita“ i „Ku slavu u sebi moj Zadar uznosi“. Kazalište lutaka izvelo je dvadestak predstava za izbjeglice. U okviru teatarske djelatnosti djeluje i zajednički projekt kabarea „Sklonište“ koji je izveo desetak predstava izvan Zadra, u Zagrebu i Biogradu. Teatarski djelatnici sudjelovali su i u drugim programima.
LIKOVNA GRUPA: Dragan Kwiatlowski, Igor Gluić, Tomo Čerina, Antun Boris Švaljek. – Likovna grupa organizirala je od svih zadarskih slikara prikupljanje slika i napravila putujuću izložbu (ali i prodajnu ) koja je cirkulirala po Italiji.Tijekom održavanja izložbe u Veneciji napravljene su i dvije grafičke mape: prva je mapa više autora s kolažem tekstova, a druga je mapa A. B. Švaljeka pod naslovom „Bosna“ (pet listova). Grupa je, osim toga, pri raznim drugim projektima pružala grafičke i dizajnerske usluge (izrade pohvalnica, zahvala, naljepnica, bedževa) u stvaranju zadarskog likovnog identiteta.
GLAZBENA DJELATNOST: Grupa „Forum“, Antun Dolički i zbor „Zadranke“. – Grupa „Forum je uključena u projekt kabarea „Sklonište“, a maestro Dolički je sa ženskim zborom „Zadranke“ održao petnaestak uspješnih koncerata u Italiji, Francuskoj i Belgiji..
BALETNA GRUPA: Grupa Sanje Petrovski – 8 djevojaka, uključene u projekt kabarea „Sklonište“, kao i u druge priredbe Samostalnog voda umjetnika.
LITERARNA DJELATNOST: Tomislav Marijan Bilosnić – Niz književnih večeri u knjižari Bayern commerceu u Zadru, te gostovanja izvan Zadra. Mnogi književni tekstovi uključeni su u druge projekte (monografija, grafička mapa, teatar i kabare).

Najnovije Bilosnićevo djelo tako govorio o životu i radu Samostalnog voda umjetnika Zadar tijekom Domovinskog rata. I najsažetije nabrajanje aktivnosti zadarskih kulturnjaka i umjetnika, koji su s pravom prozvani «čuvarima duše grada» i «čuvarima ljepote»,vidimo, više je nego fascinantno. Foto zapisi i video snimci razaranja Zadra i masakra u Škabrnji i Nadinu, književne, dramske, glazbene i likovne večeri organizirane u Zadru, na bojišnici, diljem Domovine, u Europi i svijetu, cabaret program, tiskanje razglednica i jedinstvene foto monografije «Zadar anno domini1991.» o napadnutome i razorenome Zadru, samo su dio velike aktivnosti zadarskoga voda umjetnika, pod zapovjedništvom Tomislava Marijana Bilosnića. Iz svega je i više nego vidljivo kako Bilosnićeve Muzeni u ratu nisu šutjele. Zato je knjiga «Samostalni vod umjetnika Zadar» važan i jedinstven dokument jednog teškog razdoblja za Grad Zadar, ali i borbe protiv kulturocida i svih drugih barbarstava. Na kraju knjige nalaze se i vrlo iscrpna bibliografija i kronologija djelovanja Samostalnog voda umjetnika Zadar tijekom Domovinskog rata.

Akademija-Art