Sto i pedeseta je obljetnica osnutka Geofizičkog zavoda u Zagrebu, koji je postao središnja ustanova za visokoškolsko obrazovanje i znanstveni rad u meteorologiji, seizmologiji, fizičkoj oceanografiji, geomagnetizmu i aeronomiji
Osnivanjem Geofizičkog zavoda smatra se dan kad su počela redovita mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič 1. prosinca 1861. Vrlo brzo, organiziranjem prvih sustavnih meteoroloških motrenja u nas, aktivnosti u opservatoriju postupno su se širile i na djelatnosti u ostalim geofizičkim područjima: fiziku atmosfere, fiziku čvrste zemlje i fiziku mora.
Već se 1862. objavljuju izvješća o vremenu u Zagrebu, a potkraj 19. stoljeća Andrija Mohorovičić, predstojnik tadašnjega Geofizičkoga zavoda, objavljuje i prve vremenske prognoze. U to se vrijeme na zavodu prikupljaju makroseizmički podatci, a u početku 20. stoljeća postavljeni su i prvi seizmografi.
Za potrebe mjerenja uvodi se služba točnog vremena, koja je u javnosti znana po pucnju Gričkoga topa u Zagrebu koji se od 1876. oglašuje točno u podne, a od 1926. i označivanjem punog sata putem radija ("… na treći znak Geofizičkog zavoda bilo je točno…"). Mreža hrvatskih meteoroloških postaja s vremenom se znatno proširuje te se 1946. izdvaja u samostalnu ustanovu (današnji Državni hidrometeorološki zavod), a zavod od tada djeluje kao znanstveno-nastavna jedinica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nosi ime znamenitog hrvatskog i svjetskog geofizičara Andrije Mohorovičića.
U povodu 150. obljetnice Geofizičkog zavoda u Zagrebu je priređen međunarodni znanstveni skup "Geofizički izazovi 21. stoljeća", pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića. Cilj tog skupa, koji okupilja stotinjak sudionika iz Hrvatske, Italije i Velike Britanije, jest uskladiti geofizičke discipline u rješavanju praktičnih problema današnjice.
Na skupu je predstavljena monografija "Nulla dies sine observatione – 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu".