Otapanje leda prije 10.000 godina (8)

Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, reporter Zadarskog lista, u suradnji s dr. Igorom Šipićem, u ovome serijalu objavljuje znanstvenu raspravu o Troji u zadarskom kraju

OTAPANJE LEDA PRIJE 10.000 GODINA

„Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i slikar iz Zadra, rodom iz nedalekog Zemunika u Ravnim kotarima, pravi je otkrivač naše nepoznate prošlosti. On odlazi u povijest i prapovijest naoružan vilinskim rašljama i otkriva naše davne izvore zatrpane pod zemljom i otkriva ono što je zaboravljeno ili što nikada do sada nije viđeno.» – piše Zlatko Tomičić.

Jaki pritisci Afrike praktično nisu prestajali ni do danas. Njima je prije oko 45 milijuna godina u paleogenu započeo proces izdizanja, tj. formiranja mladih lančanih gorja pa time i dinarskoga sustava.

U ovom nastavku donosim citate iz tekstova moga sugovornika dr. sc. Ive Velića, iz Instituta za geološka istraživanja, objavljena u knjizi Polifem iz Manite peći (Udruga 3000 godina Za dar / Matica hrvatska, Ogranak Nin, Zadar / Nin, 2004.) Citate kao i u ranijim slučajevima odabrao je dr. sc. Igor Šipić.

„Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i slikar iz Zadra, rodom iz nedalekog Zemunika u Ravnim kotarima, pravi je otkrivač naše nepoznate prošlosti. On odlazi u povijest i prapovijest naoružan vilinskim rašljama i otkriva naše davne izvore zatrpane pod zemljom i otkriva ono što je zaboravljeno ili što nikada do sada nije viđeno. On je zaslužan da sada Zadar i cijeli zadarski kraj dobiva posve novu dimenziju. Taj pjesnik nam omogućuje susret s čudom. Otkriva mnoge zastore i Zadar se pojavljuje kao kraj o kojem se nije mnogo toga moglo znati. Otkopava se sloj po sloj, da se vidi kolika je iznimna važnost ovog područja za naš svijet na obali Jadrana, za našu opstojnost i naš bitak, koji se ukazuje u novom liku o kojemu se malo što moglo slutiti, a kamo li vidjeti … Bilosnićeve tri knjige epohalno su svjetlo koje se baca daleko unatrag, da bi se otkrili fenomenalni obzori“ – piše Zlatko Tomičić, u uvodniku četvrte Bilosnićeve knjige Polifem iz Manite peći.

Dr. sc. Ivo Velić, Institut za geološka istraživanja:

1. Kilometarski debeo „paket“ naslaga vapnenca i dolomita nastajao je tijekom približno 220 milijuna godina. Kroz taj dugotrajni, gotovo nezamisliv vremenski raspon naše je krško područje doživljavalo svakojake promjene od geografskoga položaja na sjevernoj hemisferi, do različita rasporeda kopna i mora … Izravni je „potomak“ ili recentni ostatak oceana Tethys upravo Sredozemno more … Stalnim kretanjem jadranske karbonatne platforme od južnoga u sjeverni Tethys … mijenjao se i njezin položaj prema okolnim sustavima. Tako je iz nekadašnjega susjedstva s afričkim Atlasom (početkom jure prije oko 205 milijuna godina) došla u blizinu Alpa (u starijem tercijaru prije oko 40 milijuna godina). Time je bio određen i današnji položaj dinarskoga i hrvatskoga krša. (19-20)

2. Premda izložena svim tim globalnim, paleogeografskim promjenama, koje su se na njoj višestruko odrazile, jadranska je platforma uspjela očuvati svoje temeljne značajke i osnovnu građu – tj. geometriju i arhitekturu. (23)

3. Novi važan događaj za platformu zbio se u ranoj juri prije oko 180 milijuna godina kada se od jadranske odvajaju apulijska i apeninska platforma. Između naše i tih dviju „talijanskih“ platforma stvara se te postupno širi i produbljava dubokomorski oceanski prostor u geologiji poznat kao jonsko-srednjojadransko-belunski bazen. Nastanak tog bazena povezan je s globalnim događajem kada je započelo intenzivnije odvajanje Sjeverne Amerike od Europe i Afrike što ujedno znači i početak nastajanja ili „rađanja“, geolozi kažu i otvaranja, Atlantskoga oceana. (27)

4. Geografski položaj platforme na početku krede bio je ispod 20., a potkraj krede blizu 30. paralele. Tih gotovo deset stupnjeva razlike u (sjevernoj, op. a.) geografskoj širini govori o dinamici krednoga kretanja platforme kroz ocean Tethys prema Europi, kao posljedici „naguravanja“ Afrike prema sjeveru … Rezultati tih tektonskih i paleogeografskih promjena su postupno „umiranje“, tj. nestanak oceana Tethys, od kojega je ostalo tek Sredozemno more. (29)

5. Jaki pritisci Afrike praktično nisu prestajali ni do danas. Njima je prije oko 45 milijuna godina u paleogenu započeo proces izdizanja, tj. formiranja mladih lančanih gorja pa time i dinarskoga sustava. (30)

6. Geografski položaj platforme u vrijeme njezina završetka bio je između 30. i 35. paralele, što znači da je za trajanja treće taložne megasekvencije „prevalila“ put od oko 7 stupnjeva geografske širine prema sjeveru, u radoblju od oko 25 milijuna godina. – Može se zaključiti da je jadranska karbonatna platforma u širem smislu trajala oko 220 milijuna godina. (30)

Otapanje leda prije 10.000 godina

7. Prestankom taloženja karbonata ili prestankom graditeljske aktivnosti „tvornice“ karbonata – jadranske platforme – prije oko 40-ak milijuna godina započeo je i traje sve do danas proces njezine destrukcije, razaranja i trošenja … Od prestanka platforme do danas u proteklih 40 milijuna godina nastale su gotovo sve recentne krške pojave, oblici i poglavito krški reljef. (31)

8. Jednu od najvažnijih uloga u oblikovanju današnjega krškoga reljefa i različitih krških pojava imale su kvartarne oledbe u zadnjih 2 milijuna godina geološke prošlosti. – Naše krško područje, kao i veći dio Europe, bilo je zahvaćeno sa četiri ledena doba ili glacijala. Otapanjem leda u postglacijalnom razdoblju prije 10.000 godina porasla je opća razina svjetskih mora pa tako i Jadranskoga … Na više mjesta u međuotočnom području, na današnjemu morskome dnu poznate su pojave škrapa, ponikava, ponora, jama, pećina i drugih krških oblika na dubinama od 40, 50 i više metara. (31-32)

Skelet ribe star oko 95 milijuna godina

Akademija-Art.hr
07.09.2011.