Caska
PUTOPIS: KROZ RAVNE KOTARE I BUKOVICU
Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, reporter Zadarskog lista, u suradnji s dr. Igorom Šipićem, u ovome serijalu objavljuje znanstvenu raspravu o Troji u zadarskom kraju
PAŠKI TROKUT POVEZANOST SVEMIRA I ONDAŠNJIH LJUDI
TROJA, MIT I ZBILJA 5
Na Pagu nemamo podatke o čovjeku iako sam našao komad kamena za kojega možemo reći da ga je napravio čovjek negdje 40.000 godina prije Krista.
Paški trokut je vrhom okrenut prema jugozapadnoj strani … u smjeru dinarskog pružanja sjeverozapad-jugoistok postojala je i transverzala praljudi.
Dr. sc.Igor Šipić ovako vidi drugi svezak serijala «Troja, mitovi, legende i stvarnost» objelodanjen u knjizi Caska dio Atlantide: „Pokušao sam biti tek medijator, propitivač, narator, osoba koja bilježi … Sve rečeno i napisano bilježio sam marom svestrana zapisivača, trenutno ne ulazeći u problematiziranje bilo kakve zbiljnosti ili eventualno međusobno (političko) sučeljavanje različitih teza i teorija“ – tako piše T. M. Bilosnić, uvodeći nas metodom multidijaloškog intervjua u drugi svezak Caska dio Atlantide (Grad Novalja, MH, Novalja, 2002.).
Degradirani ostatak civilizacije
Bilosnić zatim nastavlja: „Time sam otvorio pravu priču o arheološkoj zapostavljenosti tog prostora, njegovoj potpunoj neistraženosti i propadanju onih arheoloških dragulja slučajno nađenih, a koji upućuju na izuzetno veliku i značajnu povijest. Pustio sam slobodu razmišljanjima i idejama o životu i prošlosti pričane osebujnim jezikom uglavnom različitim od šturoga znanstvenoga kazivanja, tako da budu dostupni i razumljivi svakome, i da se ne ponovi već tipična pogreška nebilježenja tragova usmenog predanja slijedio sam vrijednost same po sebi logične inicijative.“
Prof. dr. sc. Šime Batović, arheolog:
1. stekao je (T. M. B.) velike zasluge i prvi započeo svestrano skupljanje i potanko tumačenje toga narodnog pamćenja, pa u naše novinstvo, a i u našu književnost, unio novu vrstu književnog i povijesnoga štiva, kakvog ranije nismo imali.
Josip Portada, novinar i književnik:
1. Koji su putovi da se sve to znanstveno dokaže? – Tek treba dešifrirati mnogu simboliku. Zasad, to je učinjeno tek jedan posto. Radi se o jednom strahovitom nesrazmjeru između bogatstva duhovne kulture i materijalnih ostataka onoga na osnovu čega povjesničari i arheolozi donose zaključke o čovjeku … (15)
2. Tko bi mi zapravo trebali biti? – Mi smo porijeklom degradirani ostatak civilizacije koja je postojala na Zemlji, onaj dio koji nije uspio otići. Ostajući ovdje izgubili smo sve atribute visokog razvoja … Nažalost, duhovni se dio naše kulture ne može dokazati ostacima iz prošlosti, mi ne možemo jednim kamenom dokazati duhovni element. Možemo to samo mitovima, legendama i znanjima … Uzmimo na primjer Paški trokut … imamo dakle jednu strahovitu povezanost svemira i ondašnjih ljudi. (15-16)
Pozlaćeni relikvijar iz Novalje u obliku liburnskog cipusa
Veza života na Zemlji s duhovnim svemirom
Prof. dr. sc. Zdenko Brusić, arheolog:
1.Mi možemo osvijetliti bit onoga što se događalo na Pagu, što se događalo na našem širem prostoru … Jedino je nepoznato u kolikim količinama imamo čega, i iz kojeg je to vremena. Mi ne možemo govoriti o tim dalekim i ranim civilizacijama zato što je cijela civilizacija limitirana svim tim događanjima.
2.Što bi se onda u to doba događalo ovdje na našem prostoru? – U to vrijeme na ovom prostoru je završetak velikog ledenog doba. Tek nakon toga, 8.000 godina prije Krista mi na našem prostoru možemo govoriti o nekim civilizacijama … Na Pagu nemamo podatke o čovjeku iako sam našao komad kamena za kojega možemo reći da ga je napravio čovjek negdje 40.000 godina prije Krista. (20)
Stjepan Zvonarić, geolog i ufolog (prirodoslovac):
1. Paški trokut je vrhom okrenut prema jugozapadnoj strani … u smjeru dinarskog pružanja sjeverozapad-jugoistok postojala je i transverzala praljudi. (53-54)
2. Pojava istokračnog trokuta i uopće trokuta u prirodi je neuobičajena bez obzira na kakvom se tlu nalazi. I kakav je trokut u pitanju? – Trokut je istokračni s dužinom stranica od 32 koraka naprama kraćoj stranici sa 22 koraka … Paški trokut je šiljatim kutom okrenut oko 205 stupnjeva od sjevera što znači – približno prema jugozapadu. (58-61)
3. Dakle, i Paški je trokut tek dio štovanja kulta Nebeskog trokuta? – Trokut se kao element prostora nameće kao veza života na Zemlji s duhovnim svemirom. (69)
Prapovijesni novaljski nakit
„Pupak“, antičke geodetske sprave
Dr. sc. Boris Ilakovac, arheolog i arhitekt:
1. Na šest suhozidina koje u odnosu na sjever poprijeko sijeku izduženo Novaljsko polje dolaze okomiti limesi, postavljeni pod pravim kutom, tako da konačno najplodniji dio Novaljskog polja pokriva mreža u pravokutnom koordinatnom sustavu sagrađenih suhozidina. (213)
2. Ne samo položaj limesa koji prolazi uzvišicom povrh Caske (Sv. Juraj), već i limesa koji također siječe spomenutu glavicu, budi u meni znatiželju, gdje se mogao nalaziti početni položaj, „pupak“, antičke geodetske sprave Groma, tj. s koje je geodetske točke otpočelo geodetsko obilježavanje i premjeravanje budućeg položaja limitacije … Naglašeno bogatstvo mnogih i raznovrsnih zemljokaznih oblika ovog kraja, uvale, izvori, raznolikost i osobine tla, strane svijeta, staro drveće, bili su dovoljni da se po njima nazivaju pojedine parcele, što je bilo uobičajeno od pamtivijeka, sve dok Rimljani nisu nametnuli apstraktni ortogonalni koordinatni sustav. (215-216)
3. Stoga što se ostaci limitacije rimske Kise svojom nepravilnošću naglašeno izdvajaju iz dosad poznatih limitacija naših priobalnih kolonija, kao i onih koje se nalaze izvan kolonija i po otocima, smatram da u tom treba prepoznati, ne samo kasnije proširenje, već i slobodu vlasnika da iz ekonomskih razloga limitaciju u prvom redu podredi osobitostima terena, a ne apstraktnoj geometrizaciji koordinatnoga sustava … Stoga neregularna limitacija Kise upozorava da kod pronalaženja i istraživanja rimske intenzivne agrikulture pomoću geografskih karata treba uzeti u razmatranje i ona područja koja nisu ograđena ortogonalno sagrađenim limesima, a koji su prvenstveno podređeni osobitostima tla. To osobito vrijedi za ostatke veoma širokih suhozidina … (217-218)
PRAVAC TROJA – LJUBLJANA
Kada S. Zvonarević kaže kako je paški trokut šiljatim kutom okrenut oko 205 stupnjeva od sjevera, «približno prema jugozapadu» valja znati: Istokračni trokuti redovna su pojava u studijskoj projekciji. Ortogonalni pravac Ljubljana – Utica stoji spram sjevera pod kutom od oko 208 stupnjeva. Kad se položaj mjernog trokuta premjesti u približnu poziciju Paškog trokuta taj kut naspram sjevera doista iznosi oko 205 stupnjeva i, krucijalno je, oba pravca sastaju se u istoj točci na obalnoj crti Tuniskog zaljeva. To je zapravo smjer puhanja bure pa je, u tom smislu, i logičan pravac Troja – Ljubljana, jer naspram njega ortogonala tada stoji pod pravim kutom.
U slučaju tvrdnje dr. B. Ilakovca da Novaljsko polje «pokriva mreža u pravokutnom koordinatnom sustavu sagrađenih suhozidina», također valja propitati kako pravokutnici stoje naspram čistog sjevera.
Postavlja se i pitanje zašto apstraktni?, kad B. Ilakovac kaže «apstraktni ortogonalni sustav» – vrši li na njega utjecaj smjer puhanja bure?
Kad je u pitanju ime rimske Kise, dr. I. Šipič primjećuje: Mi najviše problema u toponimiji imamo zbog romaniziranih ili latiniziranih imena, zaboravljajući ili svjesno zanemarujući sve druge mogućnosti jezika. Na ovom mjestu upozoravamo na još neke mogućnosti etimološkog očitavanja imena antičke Cisse ili Kisse. Huritska kraljevina koja je, vidjeli smo, pokrivala upravo područje Taurusa i rijeke Ceyhan zvala se Kizzuwadna što je najvjerojatnije složenica iz koje se mogao izvući predmetak „Kizzu“ ili „Kissu“ = Kissa. Također kraljevina je pripadajući dio cjeline Mitanijskog carstva, a na Pagu i danas postoji mjesto Metajna (15º3’E) za kojeg ne znamo i nemamo odveć valjanog tumačenja značenja njegova imena. Međutim, ono što najviše „bode oči“ jest činjenica da se oba lokaliteta, i Caska i Metajna, nalaze unutar jednog od najspektakularnijih krajolika inače, a ovdje pak otoka Paga na sjevernoj strani Paškog zaljeva. Bogatvo njegova krajolika, što rađa i posve autohtonim vrstama i sortama, drugi resursi poput soli, prirodna zaštićenost radi sidrenja i slično, zasigurno su ovo područje izdigli iznad klasično obilježenih mediteranskih prostora. U zaštiti njegove pozicije tada bi i Ljubljana, koja povijesno jest bila točka kontrole i obrane, imala svoj puni topografski smisao. Toj činjenici odgovara stanje projekcijske mreže pretpovijesnih gradova i njihovih eponima (t. „T“).
Kada S. Zvonarević kaže kako je paški trokut šiljatim kutom okrenut oko 205 stupnjeva od sjevera, «približno prema jugozapadu» valja znati: Istokračni trokuti redovna su pojava u studijskoj projekciji. Ortogonalni pravac Ljubljana – Utica stoji spram sjevera pod kutom od oko 208 stupnjeva. Kad se položaj mjernog trokuta premjesti u približnu poziciju Paškog trokuta taj kut naspram sjevera doista iznosi oko 205 stupnjeva i, krucijalno je, oba pravca sastaju se u istoj točci na obalnoj crti Tuniskog zaljeva. To je zapravo smjer puhanja bure pa je, u tom smislu, i logičan pravac Troja – Ljubljana, jer naspram njega ortogonala tada stoji pod pravim kutom.
U slučaju tvrdnje dr. B. Ilakovca da Novaljsko polje «pokriva mreža u pravokutnom koordinatnom sustavu sagrađenih suhozidina», također valja propitati kako pravokutnici stoje naspram čistog sjevera.
Postavlja se i pitanje zašto apstraktni?, kad B. Ilakovac kaže «apstraktni ortogonalni sustav» – vrši li na njega utjecaj smjer puhanja bure?
Kad je u pitanju ime rimske Kise, dr. I. Šipič primjećuje: Mi najviše problema u toponimiji imamo zbog romaniziranih ili latiniziranih imena, zaboravljajući ili svjesno zanemarujući sve druge mogućnosti jezika. Na ovom mjestu upozoravamo na još neke mogućnosti etimološkog očitavanja imena antičke Cisse ili Kisse. Huritska kraljevina koja je, vidjeli smo, pokrivala upravo područje Taurusa i rijeke Ceyhan zvala se Kizzuwadna što je najvjerojatnije složenica iz koje se mogao izvući predmetak „Kizzu“ ili „Kissu“ = Kissa. Također kraljevina je pripadajući dio cjeline Mitanijskog carstva, a na Pagu i danas postoji mjesto Metajna (15º3’E) za kojeg ne znamo i nemamo odveć valjanog tumačenja značenja njegova imena. Međutim, ono što najviše „bode oči“ jest činjenica da se oba lokaliteta, i Caska i Metajna, nalaze unutar jednog od najspektakularnijih krajolika inače, a ovdje pak otoka Paga na sjevernoj strani Paškog zaljeva. Bogatvo njegova krajolika, što rađa i posve autohtonim vrstama i sortama, drugi resursi poput soli, prirodna zaštićenost radi sidrenja i slično, zasigurno su ovo područje izdigli iznad klasično obilježenih mediteranskih prostora. U zaštiti njegove pozicije tada bi i Ljubljana, koja povijesno jest bila točka kontrole i obrane, imala svoj puni topografski smisao. Toj činjenici odgovara stanje projekcijske mreže pretpovijesnih gradova i njihovih eponima (t. „T“).
Akademija-Art.hr
05.09.2011.
){kind=link}