Juraj Jonke
jonke4@yahoo.co.uk
Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi, Gornja Bistra
10. humanitarna likovna kolonija HLD-a
od 07. do 08. 05. 2011.
Pogledajte galeriju fotografija!
Održana deseta, humanitarna likovna kolonija, u organizacije Hrvatskog likovnog društva, a pod pokroviteljstvom Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi. u Gornjoj Bistri za čije potrebe su nastali radovi i namijenjeni.
Nesebične likovne umjetnike ugostilo je vrijedno osoblje bolnice koje je predvodio ravnatelj dr. Ivan Željko Weiss i zamjenice ravnatelja Zlatke Kirsheheuter. Sudionicima su podijeljene zahvalnice, a obećan je ponovni susret i iduće godine.
Popis sudionika
Ana Cerovski
Ana Pajan
Antonija Cesarec
Biserka Konečny
Boris Turić
Branka Kopeti
Branko Biljman
Danica Kapusta
Darko Domišljanović
Dubravko Lepej
Gordana Karlović
Gordana Vukorepa
Hrvojka Miočić
Ilja Ećim
Ingeborg Crnogaj
Ivanka Vince Ivić
Josip Fijucek
Juraj Jonke
Ksenija Pušić
Ksenija Talijančić
Ljerka Milinković
Ljubica Zuccon
Milan Ilić
Mirjana Dolenčić
Mirjana Zvonar Pađen
Neda Pavić
Nevenka Dragičević
Nikola Grozdanovski
Nina Ladika Čangalović
Robert Hinkelman
Rubina Abramović
Snježana Aleksić
Snježana Filipčić
Stanka Rohr
Višnja Peter
Vjera Stančić
Vladimir Njunjić
Vlastimir Lončar
Zlata Barili
Zoran Pušić
O dvorcu
Dvorac Oršić, u kojem je smještene Specijalna bolnica, građen je 1773. godine u baroknom stilu. Prvi vlasnik i investitor bio je Krsto Oršić II, general-bojnik austrijske države.
Obitelj Oršić potječe iz Like, ali je već dugo vremena u ovim krajevima. Poznato je da su preci Krste II Oršića bili u srodstvu sa Franjom Tahijem iz Podsuseda i da su apstinirali od vojne protiv ustanika Matije Gupca. Krsto II je završio svoju karijeru kao podžupan zagrebački. Njegova kuća je današnja tzv. Palača Rauch u kojoj je danas Povijesni muzej Hrvatske. To mu je bila zimska, a Bistra ljetna rezidencija. Dvorac u Gornjoj Stubici je također pripadao obitelji Oršić i građen je u baroknom stilu (sada Muzej seljačke bune 1573.)
Sadašnji izgled dvorca izmijenjen je u nebitnom što se tiče stila i originalnosti i to 1947.godine kada je sredstvima UNICEF-a adaptiran za namjenu dječjeg oporavilišta odnosno odmarališta. Dvorac nije imao glavna vrata, nego su ona tada napravljena prema nacrtima stručnjaka za barok, također su nedostajali prozori i bile su otvorene galerije. Prizemni dio zgrade služio je za gospodarske svrhe, a gornje sobe su bile za dnevni boravak i spavaonice. Na primjer sadašnja blagovaonica i igraonica bila je konjušnica, a ostale prizemne prostorije spremište poljoprivrednih plodova. Dodavajući sanitarne uređaje, dovod vode i kanalizaciju(vlastiti vodovod i vlastita kanalizacija), te općim uređenjem dvorac je dobio današnji izgled(računajući i prozore) koji su svi zamijenjeni, ali prema obliku starih, s tim što su sadašnji mnogo funkcionalniji.
U kompleksu dvorca nalazi se kapela sv.Josipa, na južnoj odnosno jugo-istočnoj strani također građena u baroku sa naročito naglašenim korom i orguljama koje je izradio čuveni graditelj orgulja iz Celja Franjo Šulc. Dvorac, odnosno kapela imala je izgleda samo jedan oltar, a dva sa strane su dodana kasnije, ali je sigurno da su kipovi naručeni iz Francuske u vrijeme boravka i vlasništva obitelji Carion iz Francuske. Tadašnji vlasnik Carion bio je rudarski nadglednik u rudokopu srebra na Sljemenu.
Na ulazu u kapelu, nad vratima nalazi se natpis na latinskom jeziku koji u prijevodu glasi: (citat iz Biblije). Na 1. katu dvorca nalazi se mali kabinet(sadašnja ambulanta) sa oslikanim stropom gdje su i inicijali FM slikara(ruka anđela koji drži trubu upire prstom na te inicijale).
U ovalnoj dvorani su vrijedna intarzirana vrata i oslikani zidovi i strop. Na zidovima se nalaze mitološki likovi: Bog Jupiter, Diana, Afrodita i Kronus otac Zeusov koji je prema mitologiji pojeo svu djecu osim Zeusa kojeg je majka Rea sakrila. Kada je odrastao natjerao je oca da svu djecu povrati, a onda ga je ubio(na slici jede dijete). Visoko sa strane su muze i mitološki Bogovi, grbovi muža i žene te slikar.
Dvorac je 1939.god. zadnja članica obitelji Carion prodala zajedno sa imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000 dinara(cijena prema kupoprodajnom ugovoru). Kolar je 1946.god. pred stupanje na snagu odnosno pred donošenje Zakona o nacionalizaciji prodao gospodarsku zgradu na sjevernom dijelu dvorca, a ostalo je nacionalizirano i podijeljeno radnom narodu Gornje Bistre. Kako je od tada zgrada u društvenom vlasništvu, namjenu su diktirale razne potrebe u društvu. Tako je jedno vrijeme bio dom za posrnule djevojke (izolacija za javne djevojke sa zagrebačkih ulica) dok nije negdje 1950.god. dobila trajnu namjenu kao dječje oporavilište odnosno odmaralište grada Zagreba.
Tu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. Tako je bilo do 1962.god., kada je rješenjem Narodnog odbora grada Zagreba osnovana Bolnica za djecu i omladinu koja se sama financirala. Sadašnji sadržaj i naziv Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra nosi od 1969.god.
Dakle radi se o pacijentima od 0-18 godina koji boluju od kroničnih bolesti ili takovih bolesti kojima je dug tijek liječenja. To su uglavnom oboljenja centralnog nervnog sistema, endokrini poremećaji, metabolički poremećaji, reumatske bolesti, fenilketonurija, celijakija, razni sindromi, hidrocefalus i druga teža oboljenja bez prognoze za ozdravljenje, ali zbog nemogućnosti da imaju pravilan tretman u obitelji smještavaju se u ovu Bolnicu.
Današnja bolnica nosi naziv Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra na adresi Bolnička 21. Temeljem članka 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97.) vlasnik bolnice je Zagrebačka županija, a prava i dužnosti osnivača ustanove obavlja Poglavarstvo Zagrebačke županije.
Bolnica se financira temeljem sklopljenog ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Provođenje bolničke i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti predviđeno je u obimu od 110 postelja, te radom kroz specijalističku pedijatrijsko-neurološku ambulantu. Za provođenje bolničke i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite Bolnica i Zavod ugovaraju mjesečni iznos sredstava kako je utvrđeno odredbama sklopljenog ugovora za svaku kalendarsku godinu. Time je Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra postala ugovorna zdravstvena ustanova HZZO-a.
Akademija-Art.hr
08.05.2011.
