Skip to content

Umjetnici Čapljine i doline Neretve

Galerija Sunce (URIHO), Av. Marina Držića 1, Zagreb

skupna izložba
Umjetnici Čapljine i doline Neretve
od 09. 12. 2010. (u 19.00 sati) do 07. 01. 2011.

Pogledajte galeriju radova!

Pogledajte fotografije umjetnika!

Pogledajte 160 fotografija s otvorenja!

U zagrebačkoj galeriji Sunce pred mnogobrojnim gostima iz kulturnog i javog života otvorena izložba „Umjetnici Čapljine i doline Neretve“. Izložbu je otvorio načelnik Čapljine dr. Smiljan Vidić.

Sve nazočne pozdravio je Josip Držaić, ravnatelj ustanove URIHO u čijem sklopu je galerija Sunce.

Sanja Kozlica, književnica i slikarica, „Pjesmom prijateljstva“, napisanom upravo za ovu prigodu, pozdravila je sve prisutne, a posebno goste iz Čapljine i neretvanskog kraja.

O izloženim radovima i njihovim autorima, kojima se Čapljina i dolina Neretve može ponositi, govorila je Lahorka Rožić, prof. likovne kulture, akademska slikarica i likovna kritičarka.

U ime Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, prisutnima se obratila Marinka Bakula, pomoćnica pročelnika.

Ispred jednog od organizatora obratio se Stjepan Katić, urednik portala Akademija-Art.

Ante Brkić, akademski kipar, zahvalio se svima u ime umjetnika.

Svečanosti otvaranja nazočili su umjetnici Goran Milinković, Ivan Križanac Caka, Dalibor Dado Pehar, Ante Brkić, Ilija Bule, Kristina Obad, Mišel Stojanović i Ernesto Markota koji je ujedno vodio i organizacijski dio ovog nadasve uspjelog projekta.

Uz načelnika Čapljine dr. Smiljana Vidića događaju otvorenja nazočili su i negovi savjetnici i pomoćnici Željko Bonić, Dalibor Milinković i Šime Doko.
Dogovorena je višestruka suradnja za naredni period na kulturnoj razini.

S otvorenja

Sudjeluju umjetnici (abecednim redom):
Mišela Boras, Mirela Borovac, Ante Brkić, Ilija Bule, Gratis Ferenc, Trpimir Grgić, Ivan Križanac Caka, Ernesto Markota, Ljilja Markota Lola, Anđelko Matić Učo, Goran Milinković, Kristina Obad, Dalibor Pehar Dado, Franjo Primorac, Maja Rubinić, Mišel Stojanović, Mario Šunjić, Ljubomir Trtanj, Ivana Vidović-Brkljača

Napisati kratku priču o svom rodnom gradu nije nimalo lako; stotinu misli i ideja, doživljaja, dragih ljudi. Sve to treba pretočiti u riječ i staviti na papir. Još kada se tomu doda da sam prvi čovjek tog grada, da nisam vješt peru, a sve to kao uvod u jednu predivnu priču o umjetnicima i predstavljanju njihovog rada

I budi pametan! Kako?

Pa zašto se truditi biti pametan, ionako će te večeri biti tako puno dragih ljudi koji mi uvjeren sam neće zamjeriti na mojim propustima u pisanju ovog teksta. Uostalom moj grad, moju dragu Čapljinu svatko vidi na svoj način.

Općina Čapljina je smještena na jugu Hercegovine, u donjem dijelu rijeke Neretve na raskrižju putova. Površina općine je 274 km kvadratnih, a na toj površini živi 32000 stanovnika. Ljepota prirode, bogata povijest s brojnim spomenicima, četiri rijeke (Neretva, Trebižat, Krupa, Bregava), iznimna klima, blizina mora i skijališta…, odrednice su koje Čapljinu čine ugodnim mjestom za življenje.

S obzirom na plodno tlo, raskrižje putova, bogastvo vodom i blagu klimu, ovo područje je bilo idealno za život tako da su na području općine Čapljina nađeni ostaci još iz brončanog doba. Prvo veće dokumentirano naseljavanje sa značajnim i danas postojećim ostacima seže još u period prije Krista kada su se na ovim područjima u svojim osvajanjima zaustavili Rimljani. Tada se grade trgovački putovi na istok prema Stocu, sjever prema Mostaru. Počinje ozgradnja prvih tvrdih stambenih objekata, a najveći i najznačajniji objekt iz tog vremena je rimska villa rustica Mogorjelo. U kasnijem periodu se ovdje zaustavljaju mnogi osvajači od kojih su najduže ostali Turci koji nastavljaju u orijentalnom stilu graditi grad Počitelj čiju je izgradnju počeo hrvatski kralj Tvrtko angažirajući najbolje dubrovačke klesare.

Kao gradsko središte Čapljina se razvija u periodu između dva svjetska rata kada postaje regionalno središte. Taj razvoj je nastavljen i iza Drugog svjetskog rata razvojem gospodarstva i poljoprivrede, a sam grad dobija poznatu urbanu fizionomiju s puno zelenih površina, cvijeća, drvoreda, trgova i fontana.

Ali ima nešto po čemu je Čapljina poznata i što s ponosom ističemo – kultura.

Čapljina je dala brojne kulturnjake iz svijeta književnosti, kazališta i filma, kipare, slikare… Upravo ti ljudi svojim radom na najbolji mogući način promoviraju naš grad, naš osjećaj za ljepotu i neprolaznost umjetničkog djela. Na ovoj izložbi imamo prigodu vidjeti samo dio onoga što Čapljina i južna Hercegovina mogu dati kroz djela ovih mladih umjetnika. Naravno, nemam ambicija komentirati njihova djela ali svima nama na razmišljanje – što je to u tom našem podneblju specifično pa daje tako puno umjetničkih duša? Možda geni sazdani od kamena krečnjaka i hladne vode rijeke Neretve.

dr. Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina


S otvorenja

PJESMA PRIJATELJSTVA
Prepoznat ću te po rukama, po prstima, po bojama
po modrinama, rijekama, nemirima
dok kroz prste nam klize obojane kapi postanka
kistom putujemo našim krajolicima i umovima.
Ovo je susret Hrvatska – Hercegovina.
Prepoznat ću te po snovima, čežnjama i radostima
jer onaj što stvara, taj i sanja.
Ove slike samo su postelja naših rađanja i trajanja
okviri za prijateljevanja i nadanja.
Ova večer neka bude susret naših putovanja.
I svaka slika jedna želja za novim susretima.
Hvala Čapljina!

Sanja Kozlica, Zagreb , prosinac 2010.

Umjetnici Čapljine i doline Neretve
(radovi i životopisi)



Mišela Boras, akademska kiparica – profesorica likovne kulture, marurirala je 2002. godine opću gimnaziju u Čapljini. Godine 2007. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu. Trenutno je studentica druge godine poslijediplomskog studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlagala je na dvije samostalne izložbe u Hrvatskoj i BiH te na više skupnih izložbi. Članica je skupine likovnih umjetnika „En Face“. Dobitnica je dvije nagrade. Živi i radi u Čapljini.

e-mail: miselaboras@net.hr

Mirela Borovac je rođena 1984. godine u Mostaru. Godine 2003. maturirala je Opću gimnaziju u Čapljini. Godine 2008. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, u klasi profesora Stjepana Skoke. Od početka školske godine 2009/2010. radi u OŠ „Crnići“ u Crnićima, kao nastavnik likovne kulture te kao profesor likovne umjetnosti u srednjoj školi u Čapljini. Sudjelovala je na brojnim likovnim kolonijama. Izlagala na više skupnih izložbi. Kreatorica je izrade šire zapaženih maškarskih kreacija unutar KUD-a Seljačka Sloga. Reedovito je nositeljica izrade božićnih jaslica u više crkava. Izrađivala je scene za razne nastupe. Sudjelovala je u humanitarnim akcijama u Čapljini i šire. Nagrađivana je nagradama i priznanjima. Živi u Trebižatu (Čapljina)
e-mail: mirela.borovac@hotmail.com

Ante Brkić je rođen 1949. godine u Čapljini. Godine 1976. diplomirao je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek kiparstvo. Izradio brojne skulpture na javnim mjestima te veći broj poprsja istaknutih osoba (BiH, Hrvatska, Vatikan, Vojvodina, Bugarska,…). Član je HDLU-a i ULUBiH-a. Izlagao je na osam samostalnih i više skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Sudjelovao na preko pedeset likovnih kolonija. Dobitnik je 11 domaćih i međunarodnih nagrada. Živi i radi u Čapljini.

Ilija Bule je rođen 1959. godine u Čapljini gdje je završio osnovnu školu. Godine 1979. maturirao je na Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Godine 1986. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek kiparstvo, u klasi prof. Alije Kučukalića. Izlagao je na više skupnih izložbi. te napravio više vitraja u crkvama. Osim izrade skulptura različitih veličina te vitraja bavi se i slikarstvom. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Gratis Ferenc je rođen 1978. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Čapljini. Godine 2002. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, odsjek grafika, u klasi profesora Miroslava Šuteja. Bavi se ilustracijom za časopise i knjige te slikarstvom, grafikom i dizajnom. Sudionik mnogobrojnih međunarodnih kolonija, samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi kao profesor likovnih umjetnosti u Čapljini.

Trpimir Grgić je rođen 1983. godine u Čapljini. Završio srednju školu likovnih umjetnosti „Gabrijel Jurkić“ u Mostaru. Godina 2007 diplomirao Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, slikarski odjel, u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka. Poslijediplomski studij Ars sacra kod mentora prof. Ante Kajinića završio 2009. godine. Imao je pet samostalnih izložbi – Dubrovnik, Sarajevo (Collegium artisticum), Bugojno, Čapljina (Trebižat), Mostar i više skupnih. Član je ULUBIH-a od 2010. god. Radi kao asistent na fakultetu Prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru.

Ivan Križanac Caka, akademski grafičar i prof. likovne kulture, rođen je 1982. godine u Mostaru. Završava osnovnu školu u Međugorju. Srednju školu pohađa u Čitluku. Godine 2006. diplomira Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom brijegu i zapošljava se u srednjoj školi likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića u Mostaru gdje predaje grafičke tehnike, crtanje i slikanje, Ilustrativni crtež, pismo i grafički dizajn. Izlagao na mnogim skupnim izložbama u domovini i u salonima mini printa u Barceloni. Sudjelovao na više likovnih kolonija. Član je likovne grupe fra Didak Buntić, Gradnići. Živi i radi u Međugorju i Mostaru.

Ernesto Markota je rođen 1981. godine u Metkoviću. Srednju školu likovnih umjetnosti završava u Mostaru. Godine 2004. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, odsjek slikarstvo, u klasi prof. Ante Kajinića. Priredio je nekoliko samostalnih i izlagao na više skupnih izložbi. Suodionik je brojnih likovnih kolonija. Član je grupe akademskih umjetnika „Didak“. Radi kao profesor likovne kulture u Čapljini.

Ljiljana Markota Lola rođena je 1960. godine u Stocu. Godine 1984. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti, odsjek grafički dizajn, u Sarajevu. Bavi se slikarstvom, crtežom, grafičkim i modnim dizajnom. Izlagala je na više samostalnih (Zagreb, Split, Zϋrich, Mϋnchen, Winterthur, Brač, Neum,…) i skupnim izložbama. Živi i radi u Čapljini.

Anđelko Matić Učo, likovni pedagog u mirovini, rođen je u Trebižatu, općina Čapljina. Završio je Učiteljsku školu u Mostaru. Diplomirao je likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Splitu. Izlagao na više samostalnih i skupnih izložbi. Sudjelovao u radu preko pedeset likovnih kolonija. Umirovljeničke dane provodi u svom rodnom Trebižatu.

Goran Milinković je rođen 1962. godine u Mostaru. Nakon diplomiranja na Građevinskom fakultetu u Mostaru godine 1987. aktvnije se počinje baviti slikarstvom. Galerijskim radom se bavi petnaest godina u svojoj galeriji „Michelangelo“ u Mostaru. Ostvario je više samostalnih i skupnih izložbi. Čest je sudionik likovnih kolonija i aukcija. Trenutno je na završnoj godini prvog ciklusa Bolonjskog procesa studija Akademije likovnih umjetnosti u Mostaru.

Kristina Obad je rođena 1986. godine u Čapljini. Srednju školu primijenjenih umjetnosti završila u Mostaru, odsjek slikarstvo. Diplomirala i magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, odsjek grafika, kod prof. Igora Dragičevića. Trenutno pohađa 1. godinu specijalističkog grafičkog studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, mentorica Dubravka Babić. Sudionica likovnih kolonija u Čapljini, Trebižatu, Ninu te izlagala na skupnim izložbama. Članica udruge „U čemu je bit?“

Dalibor Dado Pehar je rođen 1980. godine u Mostaru. Godine 2003. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasi izv. prof. Mire Petrica, odsjek grafike. Njegova djela su objavljivana u brojnim knjigama, monografijama i katalozima. Također je radio ilustracije za više knjiga. Ostvario je deset samostalnih i više skupnih izložbi u Hrvatskoj i BiH. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Radi u Čitluku u Bosni i Hercegovini, kao profesor likovne kulture.

Franjo Primorac, akademski slikar, rođen je 1959. godine u Čitluku gdje završava osnovnu školu. Srednju školu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek slikarstvo, diplomirao je u Sarajevu. Izlagao je na više od 25 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu („od Čitluka do Muzeja Mimara u Zagrebu, preko Europe i Svijeta“). Istaknuti je kulturni i javni djelatnik. Za svoj umjetnički rad i unapređenje kulture dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Čitluku.

Maja Rubinić je rođena 1982. godine u Mostaru. Nakon srednje škole likovnih umjetnosti, diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, u klasi prof. A.B. Švaljka. Sudjelovala na brojnim skupnim izložbama te ostvarila nekoliko samostalnih. Suosnivačica je grupe-udruge Virus. Pored slikanja radi u vlastitoj galeriji u Mostaru koja se, pored ostalog bavi afirmiranjem mladih, likovno obrazovanih autora.

Mišel Stojanović je rođen 1987. godine u Konjicu. Srednju školu likovnih umjetnosti je završio u Mostaru. Student je pete godine slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, u klasi prof. Ante Kajinića. Sudionik je mnogih likovnih radionica i kolonija u Hrvatskoj i BiH. Izlagao je na više skupnih izložbi.

Mario Šunjić je rođen je 1975. godine u Malschu, Kreis Karlsruhe, Njemačka. Godine 1994. završio je Srednju strojarsku školu u Mostaru. Godine 1997. upisao je, a 2002. diplomirao Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, odsjek slikarstvo, u klasi profesora Ante Kajinića. Godine 2005. završio poslijediplomski studij Ars sacra. Od 2003. do 2007. godine radio kao asistent na ALU na Širokom Brijegu. Izlagao na više samostalnih, skupnih izložbi i sudionik umjetničkih kolonija. Radovi mu se nalaze u stalnom postavu Umjetničke galerije BiH te drugim javnim prostorima. Dobitnik četiri nagrade.

Ljubomir Trtanj, slikar-pedagog, rođen je 1935. godine u Čapljini. Godine 1968. završio Pedagoški fakultet u Sarajevu, odjel čiste likovne umjetnosti, smjer slikarstvo, u klasi prof.dr. H. Kulenovića. Do 1990. godine izlagao na svim godišnjim izložbama likovnih pedagoga BiH u Sarajevu i na svim likovnim manifestacijama „Čapljinci-Čapljini“. Od 1980. do 1990. godine član predsjedništva likovnih pedagoga BiH u Sarajevu. Živi i radi u Čapljini u ulici Marka Marulića br. 13.

Ivana Vidović Brkljača je rođena 1981. godine u Mostaru. Osnovnu školu i Srednju školu primijenjenih umjetnosti završila u Splitu. Nakon završene Pedagoške akademije u Mostaru, diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka. Članica ULU En Face i ULU BiH. Studentica je posljediplomskog studija u Sarajevu. Izlagala na tri samostalne i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Izdavač kataloga: URIHO Zagreb

Za izdavača: Josip Držaić
Predgovor: Smiljan Vidić
Izbor radova i postav izložbe: Ernesto Markota
Kontakt mob: +387 63 275 875
Urednik kataloga i fotografije: Stjepan Katić
Pokroviteljstvo: Općina Čapljina
Dizajn: Akademija-Art
Grafička priprema i tisak: URIHO Zagreb
Naklada: 500 primjeraka
Zagreb, prosinac 2010. godine
Galerija SUNCE, Zagreb, Av. Marina Držića 1
tel: 385 1 6184-200 / 113; e-mail: uriho-galerijasunce@uriho.hr
Radno vrijeme: pon-pet od 10,00 do 16,00 srijedom do 17,00 sati
Subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan
I S B N

Akademija-Art.hr
01.11.2010.