Skip to content

EK vijesti 3. studenog 2016.

European Commission 1

Komisija ulaže više od 220 milijuna eura u zelene i niskougljične projekte u državama članicama

Sredstva iz programa LIFE dodjeljit će se za 144 inovativna projekata iz područja okoliša i klimatskih djelatnosti koje je Europska komisija odobrila kao paket ulaganja od 222,7 milijuna eura iz proračuna EU za potporu europskom prjelazu k održivoj budućnosti s niskim razinama emisija ugljika. Sredstva EU potaknut će dodatna ulaganja, pri čemu će se se u 144 nova projekta u 23 države članice uložiti ukupno 398,6 milijuna eura.Potpora dolazi iz Programa LIFE za okoliš i klimatske djelatnosti. Za projekte koji se odnose na okoliš i učinkovito korištenje resursa, prirodu i bioraznolikost, upravljanje i informiranje u području okoliša izdvojit će se 323,5 milijuna eura.

Podatci za Hrvatsku: LIFE Priroda i bioraznolikost (1 projekt – 5,1 milijuna)

LIFE EUROTURTLES (Hrvatski prirodoslovni muzej): projektom su obuhvaćena područja ključna za očuvanje dviju vrsta morskih kornjača (želvi), glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas), koje su navedene kao prioritetne vrste u Prilogu II. Direktivi o staništima. Planira se nekoliko bitnih međunarodnih mjera za ublažavanje antropogenih utjecaja na njihova gnjezdišta i hranilišta, među ostalim proširenje morskih područja mreže Natura 2000 u Hrvatskoj i Italiji kako bi se obuhvatila trenutna „žarišta” želvi kao i poboljšanje gospodarenja kornjačama u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji ali i na Cipru i Malti. Sažetak projekta;

Ovdje možete doznati kako stupiti u kontakt s nadležnim nacionalnim tijelima.

Povjerenik EU za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella izjavio je: Iznimno mi je drago što će se i ove godine u okviru našeg programa LIFE dati potpora mnogim inovativnim projektima koji se bave zajedničkim ekološkim problemima. U okviru projekata iz programa LIFE organiziraju se profitabilne zelene tvrtke koja omogućuju prjelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo, zahvaljujući jednostavnim idejama i uz relativno niska sredstva. Povjerenik EU za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete rekao je: Pariški sporazum stupa na snagu za nekoliko tjedana i sad je vrijeme da ostvarimo svoja obećanja. Financirani projekti stvorit će odgovarajuće uvjete za promicanje inovativnih rješenja i širenje najbolje prakse u smanjenju emisija i prilagodbi na klimatske promjene u cijeloj Europskoj uniji. Tako se ujedno podupire provedba Pariškog sporazuma u EU,

Projekti su odraz kontinuiranog djelovanja Komisije na jednom od najbitnijih paketa, paketu o kružnom gospodarstvu. Dodjeljuju se znatna sredstva kako bi se državama članicama pomoglo u lakšem prjelazu na kružno gospodarstvo. Primjeri odobrenih projekata u 2016. uključuju nove belgijske kamione za odvoz smeća na vodik i električnu energiju koji štede energiju, tehnologije za smanjenje rizika za zdravlje od mulja u otpadnim vodama razvijene u Italiji i projekt u kojem se grčkim općinama, npr. Olimpiji, pomaže da povećaju stopu recikliranja.Za prilagodbu na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena kao i projekte za upravljanje i informiranje iz područja klime uložit će se 75,1 milijun eura. Odabranim projektima svrhovito su EU  podupire smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030., čime se doprinosi prjelaz na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Pojedini primjeri projekata iz 2015. uključujuću obnovu i skladištenje ugljika u tresetištima u pet zemalja EU-a (Estonija, Latvija, Litva, Njemačka i Poljska), demonstraciju proizvodnje cementnih i betonskih proizvoda s niskom emisijom u Francuskoj, povećavanje otpornosti vinograda na klimatske promjene u Njemačkoj te provedbu mjera prilagodbe u urbanim područjima Cipra.

Za 56 projekta u prioritetnom području Okoliš i učinkovito korištenje resursa u okviru programa LIFE izdvojit će se 142,2 milijuna eura, od čega će EU osigurati 71,9 milijuna eura. Tim su projektima obuhvaćene mjere u pet tematskih područja: zrak, okoliš i zdravlje, učinkovitost resursa, otpad i voda. Za svega 21 projekata za učinkovito korištenje resursa izdvojit će se 43,0 milijuna eura, što će olakšati prelazak Europe na kružno gospodarstvo.U okviru 39 projekata iz prioritetnog područja Priroda i bioraznolikostpodupire se provedba Direktive o pticama i Direktive o staništima ali i Strategija EU za biološku raznolikost do 2020. Za njih će se ukupno izdvojit 158,1 milijun eura, pri čemu sredstva EU iznose 95,6 milijuna eura.Svrha je s 15 projekata iz prioritetnog područja Okolišno upravljanje i informacije podizati svijest o ekološkim problemima. Proračun za te projekte iznosi 23,2 milijuna eura, od čega će EU osigurati 13,8 milijuna eura.Za 16 projekata u okviru Prilagođavanja klimatskim promjenama izdvojit će se 32,9 milijuna eura, od čega će EU osigurati 19,4 milijuna eura. Nepovratna sredstva za djelovanje dodjeljuju se projektima u pet prioritetnih područja: poljoprivreda/šumarstvo/turizam, prilagodba u planinskim/otočnim područjima, urbana prilagodba/planiranje, procjene ranjivosti / strategije prilagodbe i voda.Ukupan proračun za 12 projekata u okviru Ublažavanja klimatskih promjena iznosi 35,3 milijuna eura, uključujući 18,0 milijuna eura koje osigurava EU. Nepovratna sredstva za djelovanja dodjeljuju se projektima najbolje prakse, pilot projektima i demonstracijskim projektima u tri tematska područja: energija, industrija i korištenje zemljišta / šumarstvo / poljoprivreda.

Svrha je 6 projekata iz prioritetnog područja Okolišno upravljanje i informacije poboljšati upravljanje i podići svijest o klimatskim promjenama. Za njih će se ukupno izdvojiti 6,9 milijuna eura, pri čemu sredstva EU iznose 4,1 milijun eura.Opis projekata nalazi se u Prilogu.

Program LIFE instrument je EU za financiranje u području zaštite okoliša i klimatskih aktivnosti. Od njegova pokretanja 1992. sufinancirano je više od 4300 projekata u EU i trećim državama. Za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena mobilizirano je 8,8 milijardi eura, a iz samog programa izdvojeno je 3,9 milijardi eura. U svakom se trenutku provodi oko 1 100 projekata. Program LIFE je podijeljen u potprogram za okoliš i potprogram za klimatske djelatnosti, a njegov proračun za razdoblje 2014. — 2020. Iznosi 3,4 milijarde EUR, izraženo u tekućim cijenama.Za više informacija o programu LIFE; Poveznica na PrilogProgram LIFE

EUROSTAT: rujan 2016. – stopa nezaposlenosti u europodručju 10,0 posto, u području EU28 8,5 posto

U rujnu 2016. desezonirana stopa nezaposlenosti u europodručju (EA19) iznosila je 10,0 posto, bez promjene u odnosu na kolovoz 2016., no manje u odnosu na 10,6 posto u rujnu 2015. To je najniža stopa zabilježena u europodručju od lipnja 2011. U području EU28 desezonirana stopa nezaposlenosti u rujnu 2016. iznosila je 8,5 posto, također bez promjene u odnosu na kolovoz 2016., no manje u odnosu na 9,2 posto u rujnu 2015. To je najniža stopa zabilježena u području EU28 od veljače 2009. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

NAJAVE

Peti godišnji forum makroregijske strategije za Podunavlje u Bratislavi

Maroš Šefčovič, potpredsjednik za energetsku uniju, i Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zadužen za Zajednički istraživački centar, te slovački premijer Robert Fico sudjeluju danas na petom godišnjem forumu makroregionalne strategije za Podunavlje u Bratislavi. Stručnjaci iz Europske komisije, nacionalni stručnjaci te predstavnici civilnog društva i poslovnog sektora iz četrnaest podunavskih zemalja razgovarat će o poticanju suradnje u Podunavlju. Poseban naglasak bit će na istraživanju i inovacijama te upravljanju vodnim resursima. „Dunav ne prestaje na granicama EU. Naša makroregijska strategija o Podunavlju konkretna je europska dodana vrjednota za svih četrnaest država koje u njoj sudjeluju“, izjavio je potpredsjednik Šefčovič.Povjerenik Navracsics dodao je: „Izobrazba i znanost ključno su sredstvo podunavskim država za privlačenje i zadržavanje najboljih mozgova. To je preduvjet za kontinuirani gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i društveni razvoj. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj znanstvenoj stručnosti, Zajednički istraživački centar može odigrati bitnu ulogu u povećanju konkurentnosti podunavske regije.“Strategija EU za podunavsku regiju pokrenuta je u travnju 2011. U njoj sudjeluje devet država članica EU (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i pet trećih država (Bosna i Hercegovina, Moldova, Crna Gora, Srbija i Ukrajina). Strategijom su obuhvaćeni ekološki, gospodarski i sigurnosni izazovi u podunavskoj regiji. Dodatne informacije o makroregionalnim strategijama EU-astrategiji EU-a za Podunavlje te o uspješnim zajedničkim projektima provedenima u makroregiji dostupne su na internetu.

Predstojeća događanja u Europskoj komisiji

Optimized by Optimole