S premijere predstave “Ovo bi mogao biti moj razred” u riječkom HNK Ivana pl. Zajca
Milena Jerneić – Foto: Dražen Šokčević
Premijerna izvedba predstave „Ovo bi mogao biti moj razred“ u HNK Ivana pl. Zajca ostavila je snažan dojam na publiku, koja je potresena nakon zadnje scene ostala nekoliko trenutaka u tišini, da bi se potom začuo snažan pljesak koji je prerastao u stajaće ovacije. Na taj su način nagrađeni autorski i glumački tim predstave koja tematizira vršnjačko nasilje u digitalno doba za predstavu koja je pred cijelo suvremeno društvo postavila mnoga pitanja bez jednostavnih odgovora.
Projekt u produkciji Hrvatske drame u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci mladog autora Jana Sameka, redateljice Anice Tomić i dramaturginje Jelene Kovačić donosi priču o skupini srednjoškolaca čiji se samo naizgled bezbrižan život događa između učionica, noćnih klubova i društvenih mreža te snažne potrebe za prihvaćanjem, kada jedan video snimak koji je trebao biti „prank“, šala na društvenim mrežama, postaje ozbiljno nasilje koje iz se iz virtualnog svijeta prelijeva u stvarni uz tragične posljedice.
Kako je prije premijere isticala redateljica Anica Tomić, predstava ne govori o vršnjačkom nasilju kao izdvojenoj pojavi odnosno ne govori samo o tinejdžerima i ne obraća se samo njima već o cijelom društvenom sustavu koji nasilje ne prepoznaje, a žrtve ga uglavnom ne prijavljuju zbog osjećaja srama i straha od odbacivanja.
U predstavi glume Nika Grbelja, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Ana Vilenica, Dražen Mikulić, Anastazija Balaž, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Damir Orlić, Jelena Lopatić te studenti diplomskog studija Glume pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Tino Trkulja, Mateo Zvono, Sara Bunić i Karla Šoštarić. Autor glazbe je Nenad Kovačić, scenografiju potpisuje Matija Blašković, a kostimografiju Manuela Paladin Šabanović. Suradnica za pokret je Lada Petrovski Ternovšek, autor videa Sven Mrkonjić, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.
U suradnji s Europe Direct Rijeka i Europe Direct Primorsko-goranske županije, prije premijerne izvedbe predstave održana je tribina “Iza kulisa: vršnjačko nasilje kao društveni problem“ na kojoj su uz intendanticu Dubravku Vrgoč, riječku gradonačelnicu Ivu Rinčić i zamjenika župana Roberta Matića sudjelovali predstavnici relevantnih udruga, stručnjaci i srednjoškolci. Kroz razgovor s mladima otvorena su pitanja nasilja u školama te izazova suvremenog odrastanja u stvarnom i digitalnom okruženju. Cjelokupnim programom obilježen je Dan Europe u Rijeci.
Predstava je ponovno na programu 9., 11., 12., 13., 19. i 27. svibnja.
Miris dunja na starom ormaru – Kako ženska tradicija čuva toplinu obiteljskog koda
Dok jesen odijeva brežuljke u jarke bakrene i zlatne tonove, žive uspomene na bakinu kuhinju podsjećaju nas na organske vrijednosti koje nemaju rok potrošnje Postoji poseban, neopisiv miris jesenjih jutara koji nas u…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim…
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta.…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica,…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Prilog o knjizi MELANKOLIJA
Mircea Cartarescu MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina,…
Moć neovisne misli – Zašto trasiranje novih puteva plaši doživotne rentijere uštogljenog sustava?
Kada sinergija tradicije i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti. Zašto je naša čvrsta medijska rešetka postala rendgenski aparat kroz koji savršeno jasno vidimo kako stvari na sceni stoje. U svakom društvenom i kulturnom…
Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada
Najava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup “Kako umiriti srce u nemiru negativnih vijesti o bolestima, ratovima, umjetnom inteligencijom kada se strah za budućnost pojačava. Hagioterapija otkriva uzroke…
Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili
Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I…
