Prošlo je već više od pola godine od potpisivanja Sporazuma o suradnji pet nacionalnih kazališta, a njegove glavne stavke i zaključci u kazališnim programima sezone 2021./2022. rezultirali tek jednom jedinom dogovorenom koprodukcijom. Stoga riječki HNK smatra potrebnim žurno i konkretno krenuti dalje, tragom Sporazuma. U tom smislu čini i korak više te poziva na osnivanje konzorcija svih hrvatskih narodnih kazališta – K-HNK – uz posredovanje, kulturno-političku, pravnu i financijsku podršku Ministarstva kulture i medija.
Milena Jerneić
Podsjetimo, 3. svibnja 2021. potpisan je Sporazum o suradnji pet nacionalnih kazališta u čijem je potpisivanju presudnu ulogu imalo Ministarstvo kulture i medija. Međutim, u novu sezonu nacionalna kazališta ušla su uz jednu, već spomenutu koprodukciju, onu riječkog i osječkog HNK-a, dok su dogovori o razmjenama predstava tek u tijeku. Valja posebno naglasiti da se HNK u Zagrebu pri tome izolirao od svih drugih nacionalnih kazališta premda upravo njemu država financira redovni program s više sredstava nego što dobivaju, zbrojeno, sva druga nacionalna kazališta: gotovo 7 milijuna kuna samo za program HNK-a u Zagrebu, naspram 5.750.000 ukupno za program svih četiriju nacionalnih kazališta, u Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu u 2021. godini. Posljedično bi se moglo zaključiti kako su ta četiri kazališta manje „nacionalna“ , a splitskoj, riječkoj, osječkoj i varaždinskoj publici teško može biti prihvatljiva takva implicitna kulturno-politička teza da su njihova kazališta manje „hrvatska“, a njihove porezne obveze i prava – manje vrijedni.
Zbog svega riječki „Zajc“ poziva na ugovorno povezivanje, odnosno međusobno obvezivanje na suradnju, a ne samo sporazumno deklarativno iskazivanje namjere, što bi u konačnici, prema predloženom modelu suradnje, rezultiralo ravnopravnošću i ravnomjernošću, decentralizacijom, diversifikacijom programa te povećavanjem produkcijskih kapaciteta i kvalitete programa svakog pojedinačnog HNK-a.
Preduvjet takvoj usustavljenoj i ravnopravnoj suradnji jest predloženo minimalno povećanje programske financijske potpore Ministarstva kulture i medija kazalištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu na način da tim nacionalnim kazalištima dodjeljuju sredstva jednaka iznosu udjela Ministarstva u financiranju programa zagrebačkog HNK. Svako nacionalno kazalište u tom bi slučaju 10% od sredstava za program koja osigurava Ministarstvo izdvojilo za razmjene predstava, a 10% za koprodukcije.
S inicijativom i pozivom već su upoznati intendantica HNK-a u Osijeku Dražena Vrselja i intendant HNK-a u Splitu Srećko Šestan.
Precizniji opis i obrazloženje prijedloga modela suradnje te detaljniju razradu razvoja K-HNK, zamišljenog kao jednog od najobuhvatnijih, najkompleksnijih i najučinkovitijih projekata u sklopu promišljanja i provedbe strategija razvoja ne samo kazališne, nego i uopće kulturne publike u Hrvatskoj, dodajemo u nastavku:
KONZORCIJ HRVATSKIH NACIONALNIH KAZALIŠTA ili K-HNK
inicijativa riječkog HNK
UKRATKO
– 3. svibnja 2021. potpisan je Sporazum o suradnji pet nacionalnih kazališta. Međutim, u programima nacionalnih kazališta za sezonu 21/22. nalazimo samo jednu koprodukciju, a dogovori o razmjenama predstava tek su u tijeku. HNK u Zagrebu izolirao se od svih drugih nacionalnih kazališta.
– Izolacionizam i ekskluzivizam zagrebačkog HNK posebno je kulturno-politički i upravo etički neodgovoran u kontekstu činjenice da samo država sa svojih 51% vlasničkog udjela financira redovni program zagrebačkog HNK više nego što dobivaju, zbrojeno, sva druga nacionalna kazališta: gotovo 7.000.000 kn godišnje samo za program HNK u Zagrebu, naspram 5.750.000 ukupno za program sva četiri nacionalna kazališta, u Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu u 2021. godini.
– Splitskoj, riječkoj, osječkoj i varaždinskoj publici, dakle građankama i građanima tih gradova, teško može biti prihvatljiva implicitna kulturno-politička teza da su njihova kazališta manje „nacionalna“, dakle manje „hrvatska“, a njihove porezne obveze i prava – manje vrijedni.
– Ministarstvo kulture (i medija) intenzivno je proteklih šest godina sudjelovalo najprije u sastancima intendantske koordinacije, a potom je odigralo i presudnu ulogu u potpisivanju već spomenutog Sporazuma. U riječkom HNK-u smatramo potrebnim žurno i konkretno krenuti dalje, tragom Sporazuma.
– Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka poziva na osnivanje konzorcija svih hrvatskih narodnih kazališta – K-HNK – uz posredovanje, kulturno-političku, pravnu i financijsku podršku Ministarstva kulture i medija. Pozivamo na ugovorno povezivanje, odnosno međusobno obvezivanje na suradnju, a ne samo sporazumno deklarativno iskazivanje namjere.
– K-HNK zamišljen je kao jedan od najobuhvatnijih, najkompleksnijih i najučinkovitijih projekata u sklopu promišljanja i provedbe strategija razvoja ne samo kazališne, nego i uopće kulturne publike u Hrvatskoj.
– K-HNK bi vodio intendantski odbor, kojemu bi se na čelu, u svojstvu koordinatorice ili koordinatora, svake godine izmjenjivao jedan od aktualnih intendanata ili intendantica.
– Višegodišnji modeli suradnje hrvatskih nacionalnih kazališta, pa tako i rada K-HNK, ovisili bi o modelima financiranja, a koji bi bili ugovoreni ne samo u odnosima kazališta koja čine Konzorcij, nego i s Ministarstvom kulture i medija koje bi u svojem višegodišnjem planu predvidjelo financiranja modela suradnje nacionalnih kazališta.
– Inicijalni model suradnje (2022. godina): Ministarstvo kulture i medija minimalno povećava programsku financijsku potporu nacionalnim kazalištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu na način da tim nacionalnim kazalištima ukupno (Splitu, Osijeku i Rijeci jednako, a Varaždinu razmjerno) dodjeljuju sredstva jednaka iznosu udjela Ministarstva u financiranju programa zagrebačkog HNK. Umjesto dosadašnjih ukupno 5.750.000 kn, na četiri ne-zagrebačka nacionalna kazališta raspodijelilo bi se 7.000.000 kn, a kako bi se njihovo ukupno programsko financiranje izjednačilo s iznosom koji je osiguran za zagrebački HNK. Svako nacionalno kazalište u tom bi slučaju 10% od sredstava za program koja osigurava MKiM izdvojilo za razmjene predstava, a 10% za koprodukcije. Precizniji opis i obrazloženje prijedloga inicijalnog modela suradnje (za 2022. godinu), kao i „varijanta B“, nalaze se u detaljnoj razradi razvoja K-HNK.
– Prema idealnom, dakle ravnopravnom modelu suradnje (2023.-2026. godina): Ministarstvo kulture i medija postupno povećava programsku financijsku potporu nacionalnim kazalištima u Splitu, Osijeku, Rijeci, a razmjerno i Varaždinu, na način da tri nacionalna kazališta koja su sastavljena od tri umjetničke cjeline / ansambla (Drama, Opera, Balet), dakle Zagreb, Rijeka i Split, za realizaciju cjelokupnog programa, pa onda i suradnje putem konzorcija K-HNK, dobivaju jednaka sredstva, a razmjerno se povećavaju sredstva i za Osijek (dva ansambla: Drama i Opera), te Varaždin (samo dramski ansambl, uz intenzivan glazbeni i glazbeno-scenski program manjih formata). Svako nacionalno kazalište u tom bi slučaju 10% od sredstava za program koja osigurava MKiM izdvojilo za razmjene predstava, a 10% za koprodukcije, kao i kod inicijalnog modela, ali s povećanjem broja koprodukcija i razmjena.
– Osnovna strateška postignuća konzorcija K-HNK: ravnomjernost financiranja produkcije programa, pa posljedično i ravnopravnost pet nacionalnih kazališta i njihovih lokalnih i regionalnih publika; decentralizacija (nacionalne) kazališne „mape“; diversifikacija i široka distribucija programa – razvoj publike; povećavanje produkcijskih kapaciteta i kvalitete programa svakog pojedinačnog HNK; povezivanje s programima festivala: Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre; Varaždinske barokne večeri, Muzički biennale Zagreb, Osječko ljeto kulture, Riječke ljetne noći.
