Kajkavsko spravišće posjetio obitelj Hellenbach u njihovom dvorcu u Mariji Bistrici. Tom je prilikom u biblioteci dvorca otkrio 18 foto-albuma.
Od 2005. do 2008. godine cjelokupna građa je presnimljena (3 900 snimaka), inventirana i najvećim dijelom restaurirana, odnosno konzervirana.
Izbor fotografija koji je potom uslijedio, odredio je kronološki slijed tema za izložbu i katalog.
Podijeljena u 5 tematskih cjelina – Osvit, Obitelj, Korijeni, Život na ladanju i Sačuvana slika – izložba nas vodi u prošlost, upoznajući nas sa poviješću i podrijetlom obitelji Hellenbach (u temi Obitelj), njihovim rodoslovnim stablom, grbovima, rodbinskim i prijateljskim vezama – s njihovim životima općenito.
Tema Korijeni, primjerice, vraća nas privrženosti obiteljskim korijenima. Za ovu su temu značajne tri žene: Marija Hellenbach rođena Dežević, Helena Karapanđa (zvana Crna), i Klotilda Jelačić od Bužima, te: Lazar barun Hellenbach (političar, filozofski pisac i publicist) i Zdenko Hellenbach. Svi su oni ukazivali na značaj obiteljskih korijena, osnažili su obitelj i spasili svoj dvorac od propadanja.
Kroz temu Život na ladanju paralelno, gotovo kronološki, pratimo živote dviju plemkinja – Elizabete Drašković od Trakošćana i Gisele von Hellenbach – koje su autorice dvaju (od pronađenih 18) albuma.
Elizabeta Drašković od Trakošćana (od milja zvana "Madi") živi u dvorcu Bisag kraj Zeline, a velika je prijateljica obitelji Hellenbach. Bitno je napomenuti da upravo kroz ove albume otkrivamo Elizabetu Drašković kao novo ime amaterske fotografije u Hrvatskoj između 1898. i 1917. godine. Kroz njene fotografije pratimo zbivanja na imanju Drašković u Bisagu i oko njega.
Gisela von Hellenbach živi u Mariji Bistrici, ali posjećuje svoju sestru Helenu (udanu Papadopoli) na sjeveru Italije, u Veneciji, gdje obitelj Papadopoli posjeduje nekoliko vila i palača (u mjestu San Polo di Piave kod Trevisa). Kroz njene fotografije pratimo tadašnja zbivanja na sjeveru Italije (u Milanu, Parmi, Pordenoneu, te San Polo di Piaveu).
Paralelno sagledavamo svakodnevni život na ladanju: poljodjelske radove, zabave i razbibrige: biciklijade, lov, tenis, piknik, daleka i bliska putovanja (Amerika i južna Afrika), svečane ceremonije (vjenčanja, rođenja djece, procesije, vojne manevre), poplave, atmosferu škole crtanja Tomislava Krizmana u Zagrebu i dr.
U temi Sačuvana slika nalaze se portreti većinom domaćeg (ali i stranog) plemstva, koji većinom datiraju između 1860. i 1910. godine. U ovoj temi izloženi su i svi originalni foto-albumi.
Autor koncepcije i kataloga izložbe je Slavko Šterk, muzejski savjetnik, a autor postava izložbe je arhitekt Željko Kovačić.
Ana Torić. voditeljica promidžbe i marketinga
atoric@mgz.hr
Akademija-Art.net
