Roman Daše Drndić Canzone di guerra pisan je žestoko i ironično
Uz to kroz svoj nomadizam, od odlaska iz Beograda zbog krvnih zrnaca, preko Rijeke gdje je njezin akcent bio srpski, pa do Kanade gdje je sve to nadomjestila praznina i bijeda, autorica je – ako ga je i imala – ostala bez svakoga “institucionalnoga” uporišta.
Dakle, sve te nevolje rezultirale su jednim sadržajnim ženskim životnim putopisom iliti životopisom koji razara iluzije, pa onda i kompromise. Kada se još kroza sve to provuku “linkovi” vrlo zanimljive obiteljske povijesti, svakidašnjica jednoga samohranog roditeljstva, bijeda izbjeglištva u “obećanoj” zemlji i bizarne slike Zapada, imamo roman koji odiše strašću i varira od kafkijanskoga apsurda birokracije do apsurdnih traženja posla i “nadničenja” tipa Bukowskog. Pa natrag do balkanskih apsurdistana i njihove povijesti.
Robert Perišić

Daša Drndić (Zagreb, 1946. – Rijeka, 2018.)
Rođena je u Zagrebu. Diplomirala 1968. na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, kao Fulbrightov stipendist 1971. magistrirala dramaturgiju u Sjedinjenim Državama (Southern Illinois University), a kao stipendist američkog sveučilišta Case Western Reserve započela je rad na doktoratu koji završava u Rijeci (s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu određenih spisateljica kroz njihova djela). Radila je kao profesorica engleskog jezika, kao urednica u nakladničkoj kući Vuk Karadžić u Beogradu, kao urednica-dramaturg u Dramskom programu Radio-Beograda, kao odgajateljica u engleskom vrtiću u Ičićima, Hrvatska, kao asistent za školstvo pri UNHCR-u u Rijeci, kao emigrant, lektor za hrvatski i srpski jezik na University of Toronto, Kanada. Kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavala je britansku književnost, kreativno pisanje, literaturu na filmu i modernu angloameričku dramu. Napisala 12 knjiga proze od kojih su neke nagrađene i prevedene na engleski, francuski, njemački, poljski, nizozemski, mađarski, slovački, slovenski, talijanski, finski, albanski i makedonski, a odlomci iz proze na još nekoliko jezika.
Objavila: Put do subote (1982), Kamen s neba (1984), Marija Częstochowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu (1997), Canzone di guerra: nove davorije (1998), Totenwande / Zidovi smrti (2000), Doppelgänger (2002, 2005), Leica format (2003), After Eight : književni ogledi (2005), Feministički rukopis ili politička parabola: drame Lillian Hellman (2006), Sonnenschein: dokumentarni roman (2007), April u Berlinu (2009), Belladonna (2012) i EEG (roman, 2016).
Godine 2004. knjiga Leica format ušla je u uži izbor za književne nagrade Jutarnjeg lista i Vjesnika, te za nagrade Gjalski i Kiklop, a 2005. After Eight za nagradu Kiklop. Roman Sonneschein 2007. dobio je nagrade Fran Galović i Kiklop za roman godine, te ušao u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Knjiga April u Berlinu, 2009. godine ušla je u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Godine 2013., Sonnenschein (u engleskom prijevodu – Trieste) ušao je u uži izbor za nagradu lista Independent za najbolju stranu knjigu prevedenu na engleski jezik a objavljenu u Velikoj Britaniji u 2012. i dobio je nagradu čitalaca. Godine 2014. u SAD-u izlazi američko izdanje Sonnenscheina (Trieste) kod Houghtona Mifflina Harcourta. Iste godine Daša Drndić dobiva međunarodnu nagradu “Prozart” za doprinos balkanskoj književnosti. Godine 2012. u Velikoj Britaniji objavljen je njen roman Leica format, a 2017. Belladona u Velikoj Britaniji i SAD-u, te Doppelgaenger u Italiji.
Daša Drndić napisala je i realizirala tridesetak igranih i dokumentarnih radio-drama koje su emitirane u Hrvatskoj i inozemstvu, te objavila tridesetak kratkih priča od kojih su neke nagrađene. Piše eseje i književnu kritiku. Prevodi s engleskog i na engleski. Od 1968. do 1991. bila je članica Društva književnih prevodilaca Srbije. Predsjednica je Udruge samohranih roditelja Minus jedan. Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatskog P.E.N. centra.
autor elektronickeknjige.com
- ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića. Prizor drevnog podrumskog tunela, gdje raskošni kristali i bačve na ulazu… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
- 🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznostiU dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove.” Kako u vremenu koje slavi sebičnost i neprestano stavljanje vlastitog ja u središte… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
- Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanjaDok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki europski sustavi prečesto postaju žrtve… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
- 🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i zdravih odnosa. Za razliku od fizičkih pojava, za intenzitet ljubomore ne postoji… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
- Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacijeU eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska industrija danas se natječe u brojkama – tko ima veći zaslon na instrumentnoj ploči, brže… Read More »Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
- Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađajuPravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini svog roba? Živimo u vremenu nevjerojatnih tehničkih dostignuća, no često se čini da smo u toj utrci za brzinom zaboravili temeljno… Read More »Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
- Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnikaDok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva u početku je izazivala nevjericu, pa i strah. Kada se pojavio fotoaparat, mnogi su vjerovali… Read More »Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
- Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanakaU svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni svijet prečesto podsjeća na užurbanu traku na kojoj se važnost mjeri količinom stresa i brojem… Read More »Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
- PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim BilicamaSophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth Atelier nalazi se u staroj gradskoj jezgri na adresi Ulica Nove crkve 3A Prema dostupnim podacima, Pilizote su jedno od najstarijih prezimena dalmatinskog podrucja, doseljeni sa obalnog podrucja Francuske prije… Read More »PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama

