Priče okupljene u knjizi Liga za opstanak prilično su koherentno „vinkovačko“ štivo koje jasno i bez ostatka pokazuje glavne preokupacije pripovjedača Nuhanovića
„Mali je to grad – ja to uvijek ističem kad god me netko upita kako znam za ovo ili ono“ – rečenica je iz prve priče „Grogi tema“ u kojoj je sažeta pripovjedačka pozicija prisutna uglavnom u svim pričama ove knjige. Osim onih, kao „Plodovi miješanog mesa“ ili „Uloga HNK Cibalije u razvoju dedinog gihta“, u kojima do izražaja dolazi stanovita autobiografsko-obiteljska preokupacija, u većini je priča pripovjedač, u ich ili er formi, nekakav voajer, koji je istodobno unutra i izvan događaja i na osnovu malih, rubnih tema i pripadajućih autsajdersko-luzerskih likova slaže sličice vinkovačke „bad“ atmosfere. Bez obzira završavaju li poetiranjem ili fade outom, Nuhanovićeve priče uvijek se odmataju prema apsurdu, u kojem su zapravo jednom nogom već od samog početka. Rat nije glavna tema ovih priča, iako u nekima od njih (kao u snažnoj „Kopači“) podcrtava i inače prevladavajuću atmosferu apsurda. No, i kad su mirnodopske ili obiteljske, bez razlike, Nuhanovićeve priče usmjerene su na opsesije njegovih junaka; sve podjednako tragikomične i apsurdne, kao i pripadajuća atmosfera. Te su opsesije i poroci – u rasponu od joge, engleskog travnjaka, izbacivanja punkera iz kafića, iskopavanja mrtvih, predizborne kampanje, nogometa, ćevapčića ili najapsurdnije od svih apsurdnih opsesija, nerviranja bez razloga – samo rezultat promašenih života i neuspjeha koje su junaci još ranije apsolvirali, pa im više ne preostaje drugo do (auto)destruktivne fiksacije na „nešto“ što ih uglavnom gura još korak bliže katastrofi.
Gordan Nuhanović – Rođen 1968. godine u Vinkovcima. Devedesetih radio kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Priče su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije, a izbor pod naslovom Survival League objavljen je u SAD-u. Napisao monodramu Što to ljudi govore iliti buka (2004) koju izvodi glumac Slavko Brankov. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Objavio: Liga za opstanak (priče, 2001, 2002, 2005, 2011); Bitka za svakog čovjeka (priče, 2003, 2013); Posljednji dani panka (roman, 2006); Vjerojatno zauvijek (roman, 2009); Agenti kulture (roman, 2013); Šale su ostale kod kuće : putopisne priče iz zemalja bivšeg SSSR-a (2013); Piknik u stepi : priče s putovanja po bivšem Sovjetskom Savezu (2016). Zbirka priča Liga za opstanak uvrštena je među pet najboljih proznih knjiga 2001. godine u izboru Jutarnjeg lista te nagrađena Ivanom i Josipom Kozarcem za prvijenac i nagradom Slavić DHK za najbolju prvu knjigu.
elektronickeknjige.com
- CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su govorili mons. Antun Sente ml., rektor bazilike i svetišta te predsjednik Udruge „Biskup Martin Borković“, povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić i autor. Program… Read More »CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
- Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni skladKada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka na balkonu i topla šalica kave naša najljepša renesansna obrana od općeg planetarnog ubrzanja? Suvremeno društvo prečesto nas pokušava svesti na suhoparne… Read More »Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
- Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JAMarina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom voljene osobe, roman je o boli koji nema pravo ime. Nakladnik ističe:“ Mogla sam to biti… Read More »Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
- Motiv raslinja u opusu Tea TrostmannaCiklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo se i u ovom najnovijem, rekao bih, najljepšem ciklusu ovoga autora. Nevjerojatna ljepota grmova, cvjetova,… Read More »Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
- ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića. Prizor drevnog podrumskog tunela, gdje raskošni kristali i bačve na ulazu… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
- 🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznostiU dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove.” Kako u vremenu koje slavi sebičnost i neprestano stavljanje vlastitog ja u središte… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
- Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanjaDok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki europski sustavi prečesto postaju žrtve… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
- 🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i zdravih odnosa. Za razliku od fizičkih pojava, za intenzitet ljubomore ne postoji… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
- Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacijeU eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska industrija danas se natječe u brojkama – tko ima veći zaslon na instrumentnoj ploči, brže… Read More »Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
