Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je na svetkovinu Navještenja Gospodinova – Blagovijesti u srijedu 25. ožujka misno slavlje u kapeli Sv. Marka i zadarskih zaštitnika u Nadbiskupskom domu u Zadru
„Blagdan Blagovijesti ima nadnaravno značenje, svoju nadpovijesnu poruku. Taj blagdan bibličari uspoređuju s događajem stvaranja. Jer u oba slučaja čula se riječ Fiat – Neka bude. Neka mi bude“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je Bog prvi izgovorio tu riječ kada je stvorio svijet, a to je izgovorila i Marija u susretu s arkanđelom Gabrijelom. „To je veliki događaj jer u njemu osjećamo jeku prvih dana kad je Bog stvarao svijet. Tada je u nekoliko navrata izgovorio ‘Neka bude’. Neka bude zemlja, svjetlo, život. Jeka toga ‘Neka bude’ događa se u Lukinom evanđelju. Zato taj događaj bibličari uspoređuju s prvim danom stvaranja. Kao što je Bog stvorio svijet uz riječ ‘Neka bude’, tako je rekla i Marija nakon razgovora s anđelom“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je to bio „ljudski razgovor koji odražava i Marijinu iznenađenost, njen strah, njena pitanja. S druge strane, i anđeo Gabrijel izvrsno izvršava svoj zadatak. On shvaća svoju zadaću da mora doći najaviti Božji plan i uvjeriti Mariju da to Bog želi. Ona ne shvaća do kraja, ali će prihvatiti i izreći te prekrasne riječi: ‘Neka mi bude. Evo Službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“, rekao je nadbiskup, podsjetivši da je prorok Izaija najavio taj događaj riječima: ‘Evo, Djevica će začeti i roditi sina. I dat će mu ime Emanuel, Bog s nama.’
„U razgovoru s anđelom Gabrijelom, kad je vidjela da je to Božja volja i Božji plan, Marija je izgovorila tu prekrasnu riječ ‘Neka mi bude’. Zahvaljujemo njoj koja je izgovorila svoj ‘Neka mi bude’. Bog se onda utjelovio, a njegovim rođenjem počelo je razdoblje povijesti obilježeno novim i vječnim savezom. Dok Marija razmišlja i pita, čujemo anđelovu poruku punu ohrabrenja: ‘Ne boj se, Marijo’. U tim anđelovim riječima kao da slušamo jeku Jahvinih poticaja kroz povijest spasenja: od Abrahama, Izaka, Izaije, Jeremije, preko kojih je Bog hrabrio svoj narod. ‘Ne boj se, Jeremija. Ne boj se, Abrahame, pođi tamo kamo te šaljem. Ne boj se i ne dršći. Jer ja sam te otkupio, imenom sam te zazvao, ti si moj’. Ta riječ ponovila se i u susretu s Marijom: ‘Ne boj se, Marijo’“, naglasio je mons. Puljić, istaknuvši da nam je Marija od trenutka navještenja osobito blizu, po načinu razmišljanja i pitanja, po izazovu pred novostima života.
„Lijepo je kad te riječi poticaja i ohrabrenja nađu mjesto u okruženju naših obitelji, u programima odgojno – obrazovnih ustanova. Osobito je lijepo i perspektivno ako roditelji, odgojitelji i učitelji u tim riječima otkriju nadahnuće u svom odgojnom poslu i zadatku. Blago djeci, učenicima i studentima kad kod svojih učitelja, roditelja i profesora, uz brigu prijenosa i provjere znanja, osjete i očinsku skrb kojom ih se potiče neka se ne uznemiruju, neka se ne umaraju, neka se ohrabre tražiti istinu, pitati i razmišljati o njoj, neka se ne boje istraživati i tragati“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši: „Crkva se ne umara poticati svoju djecu neka budu budni i neka se ne umaraju tragati za istinom, upravo onako kako je veliki kršćanski pisac Augustin govorio i pisao u svojim Ispovijestima: Ti si me, Gospodine, zvao i probio moju gluhoću. Sijevnuo si i rastjerao moju sljepoću. Prosuo si miomiris i ja sam ga upio, pa uzdišem za tobom. Gladujem i žeđam za istinom, gorim za mirom tvojim.“
Nadbiskup je podsjetio kako u misi na Blagovijest vjernici tijekom Vjerovanja prignu koljena na riječi ‘I utjelovio se po Duhu Svetomu’. „Izražavamo radost i vjeru koju je Marija izgovorila u razgovoru s Gabrijelom, ‘Neka mi bude’. Vjeru u Božje utjelovljenje, vjeru o novom početku života na ovoj zemlji, o spasenju koje nam je došlo po utjelovljenom Isusu, Sinu Božjem. Vjeru o njegovoj nazočnosti među nama, vjeru koju je nakon prekrasnog razgovora s anđelom Gabrijelom očitovala i Marija u svom pristanku i u svojoj spremnosti da bude službenica Gospodnja“, poručio je mons. Puljić.
Inače, na blagdan Blagovijesti Sveučilište u Zadru obilježava svoj Dies academicus koji se ove godine ne može proslaviti. Svake godine Dan Sveučilišta započne misnim slavljem koje u zadarskoj crkvi sv. Dimitrija predvodi nadbiskup Puljić, uz sudjelovanje uprave Sveučilišta i studenata. Stoga se u misi nadbiskup osobito spomenuo zadarske sveučilišne zajednice. Sveučilište u Zadru najstarije je hrvatsko sveučilište koje baštini tradiciju dominikanskog generalnog učilišta iz 14. st., a sveučilišni status obnovljen mu je prije 18 godina, čemu su doprinijeli i poticaji zadarskih nadbiskupa Marijana Oblaka i Ivana Prenđe.
„U mislima i molitvama sam sa Sveučilištem i svim članovima te naše dične ustanove. U mislima sam s akademskom zajednicom koja svoj Dan sveučilišta neće obilježiti. Taj je Dan vezan uz dva godišta utisnuta i u pečatu Sveučilišta u Zadru. Ta dva datuma upućuju na utemeljenje te visoko – školske ustanove davne 1396. g. te na obnovu sveučilišta 2002. g. na blagdan Blagovijesti. Duga tradicija, više od šest stoljeća sveučilišnog rada, svrstava Zadar u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe. To budi ponos i odgovornost pred sadašnjošću i budućnošću“, rekao je mons. Puljić, čestitavši Dan Sveučilišta dr. Dijani Vican, rektorici Sveučilišta u Zadru, prorektorima i profesorima, studentima i djelatnicima te važne institucije.
„Sveučilište je važna institucija koja je potrebna. Zadarsko sveučilište je bilo među prvim visokoškolskim ustanovama u Europi. Uz dobre želje svima, upućujem molitvu i Mariji Nunziati koju ovih dana osobito molimo kao našu Gospu od Zdravlja – neka bdije nad Sveučilištem u Zadru čije je utemeljenje vezano uz njen blagdan Navještenja, kako bi ta časna institucija bila i ostala osjetljivim čuvarom istine i slobodnim prostorom trajnog istraživanja i traganja za istinom“, potaknuo je nadbiskup Puljić.
U misi je nadbiskup zahvalio i za zajednicu sestara milosrdnica koje djeluju i u Nadbiskupskom domu u Zadru te su dvije sestre milosrdnice iz splitske Provincije Navještenja Gospodinova tijekom mise obnovile svoje redovničke zavjete.
U misi je nadbiskup zahvalio i za dar svoga svećeništva, rekavši da je upravo na blagdan Blagovijesti, 25. ožujka 1974. g., dan nakon svoga svećeničkog ređenja, u rimskom Misijskom zavodu slavio mladu misu. Prije 46 godina, među dvanaest ređenika iz svijeta bila su trojica Hrvata. Na mladoj misi mons. Puljića propovijedao je sadašnji mostarsko – duvanjski biskup Ratko Perić. ZADAR (IKA)
- KLARA HRANUELLI: NALJEPNICA ILI CRTEŽ?“NALJEPNICA ILI CRTEŽ ?” – KLARA HRANUELLI Čekaj… ovo je naljepnica ili si TI to nacrtala?“ Ne. Nije naljepnica.I upravo tu počinje priča o Klari i H nailschicu. Za Klaru nokti nikada nisu bili samo dio beauty industrije. Nikada nisu bili samo boja, oblik ili još jedan termin u rasporedu. Ona ih vidi potpuno drugačije –… Read More »KLARA HRANUELLI: NALJEPNICA ILI CRTEŽ?
- Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj antropološkoj razini, tamo gdje on najdublje pati te posreduje hagioterapijske lijekove koji liječe izranjenosti čovjekove duhovne duše. Predavanje s temom „Bolesti modernog… Read More »Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada
- Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante BarišićaNovi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine Barišić, novi ciklus je pred nama. Riječ je o spoju avangardne mode i uličnog bunta.-Ovaj ciklus je dijalog, a ne sukob. Spoj… Read More »Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića
- Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj AlbertiniOko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra Knežević Albertina u Beču donosi veliki umjetnički susret Pabla Picassa i Francisa Bacona, dvojice najvažnijih predstavnika figurativnog slikarstva 20. stoljeća. Obojica su… Read More »Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini
- Prilog o knjizi Burma SahibPaul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na 482 stranice, u prijevodu s engleskoga Nevena Antičevića. Pratimo mladog Erica Blaira na palubi broda, koji ga nosi prema Indijskom oceanu. On… Read More »Prilog o knjizi Burma Sahib
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamomOd ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna od najsvjetlijih figura 20. stoljeća – Sveti Maksimilijan Kolbe. Franjevac konventualac, teolog i utemeljitelj Vojske Bezgrešne, Kolbe je bio čovjek koji je… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
- PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi, pa čak i umjetnost, svakodnevno plutaju u oblacima podataka i algoritamskih… Read More »PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
- KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnostiBez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu potrošnju. U takvom okruženju, sačuvati autentičnost, dubinu i prepoznatljiv estetski potpis… Read More »KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
- Ministar Vlajčić na AGRIFISH-uPotpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda te Akcijskom planu EU-a za gnojiva. Hrvatska je predstavila… Read More »Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
