U najmanje sedam europskih zemalja počelo europsko kliničko ispitivanje tijekom kojega će se ispitati četiri eksperimentalna lijeka za koronavirus na ukupno 3200 pacijenata, priopćilo je u nedjelju francusko ministarstvo zdravstva
Četiri lijeka koja će se ispitati na velikom broju pacijenata su remdesivir, lopinavir u kombinaciji s ritonavirom, a potonji se može kombinirati s beta interferonom i hidroksiklorokin, navodi se u priopćenju INSERM-a, krovne organizacije za medicinska istraživanja u Francuskoj.
Remdesivir je eksperimentalni antivirusni lijek koji je prethodno testiran za liječenje ebole. Razvila ga je velika biotehnološka kompanija Gilead Sciences, a na njemu radi od 2009.
Klorokin je široko propisivan lijek protiv malarije koji je nakon Drugoga svjetskog rata odobio FDA.
Lopinavir u kombinaciji s ritonavirom dobro djeluje u kontroli infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV) i mogao bi biti djelotvoran u liječenju koronavirusa.
“Liječenjem će se obuhvatiti 3200 pacijenata u Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Španjolskoj, a možda i u drugim zemljama, pa tako najmanje 800 u Francuskoj koji su hospitalizirani zbog infekcije Covidom-19”, dodaje francuski institut za medicinsko istraživanja.
Otkako se u Kini pojavio novi koronavirus Didier Raoult, ravnatelj IHU Mediterranee Infectiona u Marseilleu zagovara primjenu klorokina u liječenju bolesti. Potaknuo je sumnju kod mnogih drugih liječnika koji misle da ispitivanje koje je proveo na 24 pacijenta ne odgovara svim potrebnim kriterijima.
Drugo međunarodno ispitivanje provest će se pod pokroviteljstvom Međunarodne zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom “Solidarnost”, navodi INSERM. Hina
- Početak Malog gornjogradskog festivalaMali gornjogradski festival kreće u svom četvrtom izdanju od 14. listopada te će ispuniti Gornji grad zvucima s prozora, iz haustora, ulica i tunela Grič te nastaviti slikama u izlozima Knjižnice Medveščak i umjetničkom instalacijom na stepeništu prema Dolcu Lucija Paunović Uz poučne šetnje Mirogojem i parkovima Gornjega grada, razgled djela Joze Kljakovića i edukativnu… Read More »Početak Malog gornjogradskog festivala
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (29): Sv. Kvirin Sisački – Svjedok vjere s panonskih obalaSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset devetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Kvirina Sisačkog, biskupa drevne Siscije i jednog od najznačajnijih mučenika s našeg povijesnog prostora. Živeći na prijelazu iz 3. u 4.… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (29): Sv. Kvirin Sisački – Svjedok vjere s panonskih obala
- Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokritetaSlavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim dramama i bukom uštogljene instalirane većine, lako je upasti u zamku kognitivnog preopterećenja i kognitivnog pesimizma. Čini se da je prostor za… Read More »Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
- Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolaraOvu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta. Boris Markuš Nekada su Osijek i Slavonija izvozili ponajviše žito, kukuruz i ljude. Danas izvoze tehnologiju. Vijest da je osječka Orqa preko… Read More »Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
- Sabor kao repriza bez gledateljaDaljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica, Ante i Slavko. Sutra će biti neki novi likovi. Priča će ostati ista. Dok je oporbeni čelnik nizao izmišljene primjere građana, objašnjavao… Read More »Sabor kao repriza bez gledatelja
