U subotu, 22. veljače 2020. godine, u 12 sati, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održat će se koncert na violini koju je izradio dr. Franjo Kresnik, umjetnik i znanstvenik koji se prije stotinjak godina više nego itko prije ili poslije njega približio nenadmašnom misteriju gradnje Stradivarijevih i Guarnerijevih violina.
Riječkoj će publici Kresnikovu violinu predstaviti Gernot Süßmuth na koncertu u sklopu izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, koja je dio projekta Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći.
Ulaz na koncert je slobodan.
Gernot Süßmuth je violinist koji je svoju glazbenu karijeru sa samo devet godina kada prvi put nastupa kao solist pred orkestrom.
Danas je umjetnički ravnatelj Komornog orkestra Europske unije, a koncertne turneje odvele su ga kao dirigenta i solista ovog ansambla kroz Njemačku, u zemlje Srednje i Južne Amerike i Englesku. Nekoliko je godina bio posvećen odgoju mladih glazbenih talenata na konzervatorijima u Berlinu i Weimaru, a 2004. godine postao je počasni profesor na Glazbenoj akademiji “Franz Liszt” Weimar.
Inače, tijekom izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona održano je ili će se održati ukupno četiri koncerta na kojima virtuozi na violini sviraju na Kresnikovim violinama, ali i na Stradivarijevoj te Guarnerijevoj violini.
U čast dr. Kresniku izložba je ugostila i osam violina iz Cremone, među ostalim i po jednu violinu Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú, zahvaljujući partnerstvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Muzeja violina iz talijanske Cremone. Izložba prikazuje djelo dr. Franje Kresnika koji je strastveno i uporno proučavao kremonske violine, a kasnije ih je i sam izrađivao.
Iva Balen
- Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JAMarina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom voljene osobe, roman je o boli koji nema pravo ime. Nakladnik ističe:“ Mogla sam to biti… Read More »Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
- Motiv raslinja u opusu Tea TrostmannaCiklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo se i u ovom najnovijem, rekao bih, najljepšem ciklusu ovoga autora. Nevjerojatna ljepota grmova, cvjetova,… Read More »Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
- ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića. Prizor drevnog podrumskog tunela, gdje raskošni kristali i bačve na ulazu… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
- 🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznostiU dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove.” Kako u vremenu koje slavi sebičnost i neprestano stavljanje vlastitog ja u središte… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
- Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanjaDok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki europski sustavi prečesto postaju žrtve… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
