Književniku, kritičaru i fenomenologu Igoru Mandiću Sveučilište u Rijeci je, u utorak, svečano dodijelilo počasni doktorat za izniman doprinos nastanku i razvoju kulturalnih studija u Hrvatskoj. Zanimljivo, njegovu prvu knjigu objavio je opatijski izdavač “Otokar Keršovani”.
Prijedlog dodjele počasnog doktorata podnijelo je Senatu Sveučilišta Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Rijeci te je imenovano stručno povjerenstvo u sastavu Nikola Petković, Ines Srdoč Konestra, Nenad Smokrović, Nadežda Čačinović, Maša Kolanović, Velimir Visković i Zdravko Zima. U lipnju 2018. je Senat, temeljem izvještaja povjerenstva, donio Odluku o dodjeli počasnog doktorata.
Igora Mandića rođen je 1939. godine u Šibeniku, 1963. godine diplomirao Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zaposlio u novinskoj kući Vjesnik; 2000. godine je bio glavni urednik dnevnog lista Vjesnik.
Objavljivao je kritike, eseje, kulturološke i fenomenološke analize, polemike i memoarske tekstove za gotovo sve značajnije hrvatske i regionalne dnevne i tjedne novine i periodiku, naveo je promotor dodjele i predsjednik Stručnog povjerenstva Nikola Petković s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija rejkla je da je Igor Mandić prvorazredni javni intelektualac te ocijenila da je ova dodjela počasnog doktorata “…na najboljem tragu prosvijećenosti i prosvjetiteljstva, čin odavanja počasti vladavini neovisnog uma nad uskogrudnim afektivnim radikalizmom”.
“Javnog intelektualca čine intelektualne vrline znalca, poznavatelja, mislitelja, informirane i reflektivne osobe, vrline intelektualne znatiželje, intelektualne nezavisnosti savjesnosti, odgovornosti i hrabrosti”, istaknula je, ustvrdivši da je pri tom bitna značajka javnoga te je bitno da to bude osoba koju mnogi rado čitaju i slušaju, čiji stavovi imaju odjeka, da je to društveno široko prepoznatljiva osoba, s nevjerojatnom moći i utjecajem da potiče širu javnu raspravu. To može biti samo osoba koja ima snažne, originalne i supstantivne stavove o fenomenima koji zanimaju širu javnost, ne može je se kupiti, vezati politikpom, institucijski ili emotivno kupiti, rekla je rektorica.
“Mandić je cijeloga svoga života iznosio kontroverzna gledišta jer nikada nije podilazio ili kalkulirao, nego i namjerno provocirao. U vremenima u kojima se kritičko razmišljanje svelo na neinfromirano kritizertstvo, a stav na autocenzurirano povlađivanje autoritetima i navodno neupitnim vrijednostima, potreba za javnim intelektualcima je naša nasušna potreba”, zaključila je Prijić Samaržija.
AUTOR: Hina
