Studio Moderne galerije „Josip Račić“, Margaretska 3, Zagrebu
novi ciklus skulptura u drvu
Jasna Bogdanović
Dijalog ritmova
od 09. do 24. 11. 2010.
Izložbu je otvorila ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu Biserka Rauter Plančić.
O autorici i djelima govorio je akademik Tonko Maroecić.
Iz tekstova kataloga izložbe:
Vjetrom nošeni, oblikm usidreni
Stvaralačka amplituda Jasne Bogdanović ima već nekoliko vrlo diferenciranih postaja i uporišta, a ipak neosporno ishodište u čistoći i čvrstoći oblika, pretežno zaokruženih volumena. S vrlo malo pretjerivanja mogli bismo kiparičinu sklonost za autonomiju znaka i svedenost obrisa dovesti u vezu s njezinom fascinacujom otočnošću… Nakon znatne radne cezure, posvećene ovladavanju slikarskim i grafičkim postupcima, u novom se mileniju vraća kiparskim zadacima i ostvarenjima…. U novi kiparski ciklus Jasna Bogdanović ulazi "Rezonancama" (2001-3), poliptihalno složenim nizom kvadratičnih elemenata…. Ciklus "Dijalog ritmova" primjereno je nastavljen "Energijom kretanja" (2010.) i "Dijalozima" (2010), gdje su, također, osnovne rebraste partikule grupirane i pokrenute na sasvim nov način, ekscentrično, ekspandirajuće prodirući u okolni prostor i posvajajući ga rijetkom energičnošću i dinamizmom…. Jasna Bogdanović u recentnim radovima uspješno je unijela faktor variranja i opuštenijega kombiniranja elemenata, zadržavši pri tom ljubav za čistoću volumena i retoriku primarne tvarnosti … uspjevši oblicima usidriti izazove i napasti latentnog i virtualnog kretanja.
Tonko Maroević
Težina, energija i rojevi
Mogli bismo konvencionalno govoriti o putu Jasne Bogdanović koji odvraća od ranijih punih organičkih oblika u polirajućoj bronci prema novim djelima, ali, uviđam to nema puno smisla … Shvatio sam da je njezino kiparstvo puno senzitivnije, da je ovisno o percepciji, o raspoloženju te da je u njemu puno autobiografskih crtica i jedva čujnih osjetilnih fibrilacija … Krećući se hibridnim poljima udaljenih sjećanja njoj će subjektivni prostor ostati najvažnijim i u njemu kiparica pronalazi svoje sjećanje, pamćenje, suptilno preispitivanje i vlastita stanja … Te lamele i klinovi, izvjesni konkavni ili konveksni elementi, izvan dogmatske analitičnosti i strogosti, bit će paradigme i sublimacija stanja ugode, seizmografi i konfiguracije raspoloženja … I to je učinjeno s metodičnošću i strpljivošću kako bi osvanule REZONANCE (2001-2003) s mogućnosti prostornih preslagivanja kvadra-kadra … Mijenjajući elemente i stavljajući ih u druge međuodnose, mijenja se i ritam konkavnih i konveksno zakrivljenih formi koje uranjaju u kadar i nastoje iz njega izaći. Ne poriću se ovdje niti elementi igre niti optimističke sveze s tehnologijom i mogućnostima i varijacijama. Ponajviše je riječ o sjedinjenju romantičarskog i istraživačkog tipa umjetnika, kakav je JasnaBogdanović.
Ive Šimat Banov, iz šireg eseja Radnik u prostoru Sudnjeg dana
Jasna Bogdanović je rođena 1948. u Splitu. Najranije djetinstvo provela je u Komiži na otoku Visu. U Rijeku odlazi s obitelji 1958. U Zagrebu 1970. diplomira likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji. Godine 1975. diplomira kiparstvo na Akademiji lokovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ivana Sabolića,. Poslijediplomski studij nastavlja u Majstorskoj radionici I. Sabolića do 1977. Odlazi u Rijeku gdje djeluje u HDLUR- u i kao predsjednik Predsjedništva (1980-1982). J. Bogdanović javno djeluje od 1974. na području kiparstva, od 2005. i na području grafike. Izlagala na više od osamdeset grupnih i sedam samostalnig izložaba u zemlji i inozemstvu. Značajni javni radovi: skulptura u Rijeci 1979., u Zagrebu 1987. i Dubrovi-Labin 1990. Od 1987. do 2000. vodila grupu autora za izvođenje konzervatorskih istraživanja i konzervatorsko-restauratorskih radova na području Hrvatske na spomenicima kulture iznimne vrijednosti i nacionalnog značaja. O J. Bogdanović pisali su Vanda Ekl, Vlado Bužančić, Nataša Š. Lah, Enes Quien, Margarita Sveštarov Šimat i mnogi drugi. Za svoj rad na području kiparstva dobila je dvije nagrade, u Zagrebu 1974., u Rijeci 1982. i posebno priznanje za grafiku 2007. 1999. Državno odlikovanje Danice Hrvatske s likom M. Marulića za doprinos u kulturi. Član je HDLU- od 1975. Djela joj se nalaze u zbirkama Gliptoteke HAZU u Zagrebu, Muzeju Moderne i suvremene umjetnisti u Rijeci, National Art Gallery Kuala Lumpur, Zbirci Ružič u Slavonskom Brodu, Zbirci umjetnina franjevačkog samostana u Humcu i privatnim zbirkama diljem svijeta. Živi i radi u Zagrebu.
Adresa: Voćarsko naselje 102, 10000 Zagreb
