Drvene ptice, dramski prvijenac autorice Lidije Deduš, nastao je kao autoričina reakcija na vlastito iskustvo života na selu i na, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas lako dostupnim informacijama o problemu femicida. Koja je razlika u tretmanu toga problema prije 40 godina i danas?
Priredio: Boris Markuš
Radnja drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama, samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom.
U takvom, nimalo idiličnom selu, odrasta glavna protagonistica Nada. Maloljetna, bez pozitivnih pokazatelja u perspektivi, želi bolji život za sebe. Zaplet prati kroz pet dana događaje vezane uz Nadu i njoj bliske osobe, suseljane, život mjesnog doktora i njegove supruge, čime drama uključuje i elemente kriminalističkog prosedea.
No, početni zaplet izrasta u gusto strukturirane scene u kojima se, gotovo naturalistički, razotkrivaju odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama te se pred čitateljem i gledateljem otvara čudesna slagalica života na selu, u svoj svojoj grubosti, uz tek poneku nježnost i ogromnu glad za slobodom i ljubavlju.
Koprodukcija s HNK-a u Varaždinu i HNK-a u Zagrebu u sklopu konzorcija K-HNK
Predstava Drvene ptice dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolja predstava u cjelini – Drama
Ivan Plazibat dobitnik je NHG-a za režiju predstave Drvene ptice u kategoriji Najbolje redateljsko ostvarenje – Drama
Sunčana Zelenika Konjević dobitnica je NHG-a za ulogu Anke u predstavi Drvene ptice u kategoriji Najbolja ženska sporedna uloga – Drama.
https://www.hnk.hr/hr/drama/predstave/drvene-ptice
DRVENE PTICE
8. lipnja
20 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Balkanski špijun je kultna drama Dušana Kovačevića koja se kroz humor, apsurd i grotesku bavi univerzalnim temama straha, paranoje i društvene kontrole. Kultni je status ovo djelo steklo upravo kroz satiru komentirajući mehanizme društvene manipulacije i straha, što ga čini itekako relevantnim i danas.
Balkanski špijun progovara o odnosu pojedinca i vlasti, individualnoj i totalitarnoj svijesti te o posljedicama sustava koji zahtijeva apsolutnu poslušnost, a koje se prvenstveno očituju u gubljenju razuma i raspadanju temeljnih vrijednosnih jedinica društva. Zbog takvih je proturječnosti sustav ideja koja uništava sebe samu, a jedini opstanak vidi u traženju nevidljivih neprijatelja.
Predstava u režiji Miloša Lolića dodatno će naglasiti da pretjerana sumnjičavost, nepovjerenje i opsjednutost opasnostima izvana mogu dovesti do apsurdnih i tragikomičnih situacija, stvarajući napetost između pojedinca i sustava koji ga okružuje, a istodobno će otvoriti suvremeni kontekst koji publiku potiče na razmišljanje i refleksiju o današnjem društvu i njegovom općem okruženju.
BALKANSKI ŠPIJUN
11. lipnja
20 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
