Pr: Vjekoslav Madunić
Lari Juričić je sa svojom obitelji odlučio 2008. na pretežito kamenitom tlu sa smeđom zemljom, u selu Bartići u blizini Labina, pripremiti teren, malčirati i zasaditi svoje prve trsove 0.5 hektara malvazije i isto toliko sorte teran
Danas, ima sa novim zasađivanjima 3.5 hektara ( 6000 trsova malvazije, oko 4000 terana, 3000 merlota, 2000 chardonnaya i nešto loza muškata bijeloga). Planira se sadnja još dva hektara na Brežaku sa pretežito teranom i malvazijom. To je prostor istočnog istarskog vingorja koje se proteže na sjeveru do obronaka Učke a na jugu do Raškoga kanala. U radionici koja je održana u prostorijama HKD Napredak 24. veljače 2026. u Zagrebu, Juričić je završio srednju zanatsku školu u Labinu a onda je u Poreču diplomirao na Vinogradarstvu i vinarstvu .
Juričići imaju u blizini vinograda podrum, salu za degustaciju u zatvorenom dijelu do 60 osoba i još 40 mjesta na terasi. Iste 2008. zasađeno je jedan hektar maslina i polja lavande. Plasmanom su zadovoljni jer oko 70% vina prodaju na kućnom pragu a ostalo u restoranima Istre, Lošinja, Rijeke a izvoze i u Njemačku.
Pjenušac Iris iz 2022. ima 12% alkohola, ostatak šećera je 7 g/L a rađen je klasičnom metodom sa drugom fermentacijom u boci. Bazno vino je malvazija brana početkom kolovoza sa visokom kiselinom 7 g/L i odličnom sačuvanom aromom. Dobro perla, osjeti se šećer ali je zaokružen i užitan. “Iris” iz 2021. godine je na velikom natjecanju Concours Mondial 2023. u Bruxelles-u bio najbolje ocijenjeni hrvatski pjenušac (između stotinjak hrvatskih a, ukupno 905 pjenušaca iz cijeloga svijeta) i osvojio zlatnu medalju. Gastronomski taj pjenušac, osim kao aperitiv, dobro odgovara uz carpaccija od ribe, kamenice i sireve… Pjenušac iz 2023. je već 18 mjeseci u boci i izlazi sredinom godine na tržište.




Sv. Barbara bijela selekcija iz 2020. ima 13.5% alkohola je macerirana 48 sati. Grožđe je brano kasnije nego za svježu malvaziju. Vino je prošlo malolaktiku u drvenim klasičnim francuskim bačvama tijekom 12 mjeseci. bogatog mirisa, čvrsto, jako sa dosta alkohola koji ne smeta. I kod ovoga vina osjeća se naglašena mineralnost koju je dobilo iz svog terroira. Vino je još u dobroj formi, ulazi u šestu godinu, a gastronomskih preporuka dobro bi se sljubilo sa rižotom od vrganja, Tartarom od tune, plavom ribom sa gradela, pečenom svinjetinom, puretinom. Ime sv. Barbara ova selekcija grozdova dobila po svetici zaštitnici rudara. Svi znaju za labinske rudnike, posebno Rašu.
Teran 2023 s 12% alkohola je maceriran od 8-12 dana. Suh sa prepoznatljivim intezivnim mirisom šumskoga voća (malina, kupina) i cvijeta – ljubičice. Duboke je rubinsko-crvene boje, zaokruženih tanina, mineralno, slano, svježe. Vino je rađeno u rostfraju , nije bilo u drvu ali je odležalo godinu dana nakon punjenja u boce. Vino je uravnoteženo, skladno, voćno… Preporučuje se uz mesna jela, vratinu, roštilj , divljač, istarski pršut.
Vino Crno zloto ime je dobilo po lokalnoj crkvici. Vina su nastala sa pripadajućim etiketama u povodu 100 godišnjice Labinske republike. Crno zloto 2020 13.5% alkohola je istarska kupaža (50% teran, 30% merlot i cabernet sauvignon 20%). Vino je svježe, sadržajno i elegantno. Nakon maceracije bilo je u bariku 12 mjeseci i još dodatno u boci.
Na kraju Juričić predstavio je i svoja ulja Selekcija extra vergine (leccino, pendolino, istarska belica i buža) zlato na Noćnjaku 2025., te ulja sa različitim dodacima. Prije tri godine su krenuli sa maslinovim uljem i ljutom papričicom a od prošle godine to su još ulja sa dehidriranim limunom, narančom, ružmarinom i bijelim tartufima. Ponudio je i barikirani vinski ocat (5 godina u drvu) a sa OPG -om Forto napravljeni su ljuti umaci od terana i muškata.
Globalni obzori tišine: Kako svjetske metropole otkrivaju vrijednost sporog življenja i zelene arhitekture
Od skandinavskih prijestolnica do mediteranskih gradova, diljem svijeta jača tihi pokret koji preispituje kulturu stalne brzine i betonske hladnoće. Zašto najnapredniji svjetski gradovi danas ulažu u tihe zone, pješačke oaze i arhitekturu koja…
Kultura stola i razgovora: Zašto je sat vremena bez ekrana najljepši dar koji možemo pokloniti bližnjima
U vremenu kada su nam pogledi sve češće prikovani uz male svjetleće zaslone, zajednički obrok i neometan razgovor postaju najdragocjeniji obiteljski ritual. Kako povratak kulturi stola vraća bliskost, povjerenje i radost u naše…
Tiha velikodušnost svakodnevice: Ljudi koji bez velikih riječi grade toplinu naših gradova
Prava snaga jednoga društva nikada se ne mjeri glasnim govorima, već tihim, nevidljivim gestama dobrote koje se svakoga dana događaju na stubištima, tržnicama i šetnicama naših gradova. Kako nas obični ljudi svojim malim…
Snaga autorskog pečata: Zašto neovisna misao i osobni rukopis ostaju najvrjednija valuta
U vremenu u kojemu se sadržaji proizvode na pokretnoj traci i zaboravljaju već nakon nekoliko sati, autentični ljudski glas i promišljen pogled na svijet postaju najrjeđi dragulj. Zašto djela stvorena s osobnim pečatom…
Umijeće tihog prijelaza: Kako kasni studeni priprema ljudsku dušu za svjetlo došašća
Posljednji tjedan studenoga nosi posebnu, gotovo ljekovitu tišinu u kojoj priroda zatvara svoj godišnji krug, a čovjek dobiva rijetku priliku zastati prije blagdanske užurbanosti. Kako ovu tihu prekretnicu iskoristiti za unutarnje pospremanje misli…
🏛️ ART POSTCARD (15) – MUDROST KAMENOGA PRAGA: „Hajde, smiri se!”
✨ „Nemirno jezero ne može odraziti ni zvijezde ni planinske vrhove sve dok vjetar na njegovoj površini ne utihne. Smiri se – jer mir svijeta oko tebe uvijek počinje u tišini vlastitoga srca.”…






