Nova godina u rodilištu Opće bolnice dr. Ivo Pedišić u Sisku započela je radosno
Pripremio: Tomislav Radić
Prvog dana 2026. godine rođene su čak četiri bebe, dvije djevojčice i dva dječaka. Zadnji put su četiri poroda u prvom danu nove godine zabilježena prije čak devet godina.
Prva beba u 2026. godini je dječak Gabriel, a majka Marija Žugaj rodila ga je u 2.29 sati i prva je beba u ovoj obitelji iz Gline.
Lijepe su to vijesti i nastavak pozitivnih demografskih pomaka koje nakon dugo vremena bilježi Sisačko-moslavačka županija. Naime, u 2025. godini rođeno je 712 beba što je za čak 97 beba više u odnosu na 2024. godinu. Obzirom da se dio majki odlučuje roditi i izvan županije, stvarni broj novorođenih nadmašuje te podatke.
Župan Ivan Celjak uputio je čestitke i iskrene želje obiteljima prvih ovogodišnjih beba.
„Rođenje svake nove bebe je poseban i radostan trenutak, a bebe rođene prvog dana nove godine simbol su optimizma i nade s kojima smo započeli ovu godinu. Malenima želim sretno i bezbrižno djetinjstvo, puno zdravlja, topline i ljubavi, roditeljima snagu i radost u novoj životnoj ulozi, a majkama brz oporavak“, istaknuo je župan Celjak.
Županija već dvije godine osigurava poklon pakete za svako novorođeno dijete u Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak. U poklon paketu se nalazi oprema za majku i bebu, koja dobro dođe u prvim danima bebina života.
„ Nastavljamo s poticajnim mjerama za podršku obiteljima i stvaranja boljih uvjeta za naše mlade obitelji i djecu“, ističe Celjak.
Župan podsjeća kako je na području županije na puno višu razinu podignut zdravstveni i obrazovni sustav te sustav socijalne skrbi, a ulaže se i u gospodarstvo. Iz sredstava državnog proračuna financira se izgradnja 59 zgrada na području cijele županije što znači da će naši sugrađani moći puno lakše riješiti svoje stambeno pitanje. Ovakva ekspanzija stanogradnje nije viđena posljednjih 60 godina, a upravo je povijesna stanogradnja, koja se trenutno događa, jedna od konkretnih demografskih mjera kojom se stvaraju uvjeti za ostanak i doseljavanje mladih obitelji.
Kako bi riješila problem nedostatka vrtićkih kapaciteta, Sisačko-moslavačka županija jedina je Županija u Hrvatskoj koja je izgradila i opremila dječji vrtić kapaciteta do 60 djece od jasličke dobi do 7 godina. Uz to, Županija od prošle godine financira i program „Roditelj uz dijete“ u Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak kojim je 24-satni boravak roditelja uz hospitalizirano dijete besplatan. Program je namijenjen djeci do 18 godina te roditeljima njegovateljima i skrbnicima punoljetnih osoba s invaliditetom.
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su govorili mons. Antun Sente ml., rektor bazilike i svetišta te predsjednik Udruge „Biskup Martin Borković“, povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić i autor. Program… Read More »CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka na balkonu i topla šalica kave naša najljepša renesansna obrana od općeg planetarnog ubrzanja? Suvremeno društvo prečesto nas pokušava svesti na suhoparne… Read More »Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom voljene osobe, roman je o boli koji nema pravo ime. Nakladnik ističe:“ Mogla sam to biti… Read More »Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo se i u ovom najnovijem, rekao bih, najljepšem ciklusu ovoga autora. Nevjerojatna ljepota grmova, cvjetova,… Read More »Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića. Prizor drevnog podrumskog tunela, gdje raskošni kristali i bačve na ulazu… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki europski sustavi prečesto postaju žrtve… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i zdravih odnosa. Za razliku od fizičkih pojava, za intenzitet ljubomore ne postoji… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska industrija danas se natječe u brojkama – tko ima veći zaslon na instrumentnoj ploči, brže… Read More »Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva u početku je izazivala nevjericu, pa i strah. Kada se pojavio fotoaparat, mnogi su vjerovali… Read More »Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni svijet prečesto podsjeća na užurbanu traku na kojoj se važnost mjeri količinom stresa i brojem… Read More »Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da prihvaćate ovu politiku sve dok koristite stranicu Akademija Art. OK prihvatiPolicy