STRUČNO VODSTVO KROZ POSTAV IZLOŽBE – 28. SLAVONSKI BIENNALE – NOVE PARADIGME SREĆE, OD OSJEČKE DADE DO SUVREMENOG KAOSA
Katica Kaniža
U četvrtak, 19. siječnja s početkom u 19:00 sati viša kustosica Valentina Radoš održat će stručno vodstvo kroz postav 28. slavonski biennale – Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa. Vodstvo će se održati u Muzeju likovnih umjetnosti. Ulaz na vodstvo je slobodan.
O izložbi:
Slavonski biennale najveća je i najznačajnija žirirana izložbena manifestacija na istoku Hrvatske koja se od 1968. godine održava u Muzeju likovnih umjetnosti. Za 28. izdanje slavonskog biennalea, ocjenjivački sud u sastavu: Miško Šuvaković, (predsjednik), Olga Majcen Linn, Darko Šimičić, Miran Blažek, i Valentina Radoš (kustosica manifestacije) odabrao je radove 53 autora/ica te umjetničkih suradnja, od ukupno 254 rada pristiglih na natječaj. Međunarodni interes za manifestaciju vidljiv je iz sve većeg broja prijava za svako novo, a ovogodišnje 28. izdanje broji prijave iz više od 40 država svijeta.
Prepoznajući globalna gibanja kao polaznu točku u tumačenju naslova Nove paradigme sreće, podnaslov pak fokusira mjesto održavanja, kulturološko i geopolitičko ishodište Slavonskog biennala – od osječke dade do suvremenog kaosa. U kolovozu 1922. godine u kinodvorani nekadašnjeg hotela Royal u Kapucinskoj ulici ovoga našeg omanjeg grada na rubu Europe održana je Dadaistička matineja, koja je instantno povezala ovdašnje kulturne tijekove s avangardnim težnjama znatno većih sredina. Nekolicina je gimnazijalaca tada, prije stotinu godina, hrabro iskoračila iz okvira paradigme zavičajnosti u šire prostore povijesti (umjetnosti). Mala iskra, toliko malena da lako prolazi nezapažena ako trepnemo, no dovoljno monumentalna da pridonese povijesnim tijekovima našeg grada. Vlastimir Kusik, dugogodišnji kustos Slavonskog biennala u Muzeju likovnih umjetnosti, u svojoj knjizi eseja Adresa, posvećenoj Osijeku i umjetnicima koji su u njemu stvarali i kroz njega prolazili, citira Lewisa Mumforda: „Grad je, simbolički govoreći, započeo kao čitav jedan svijet, a završava sa svijetom, koji je, praktički, postao jedan veliki grad.“
Valentina Radoš
„Izložbom treba pokrenuti premještanja predmeta, postavljanja situacija i izvođenja događaja koji anticipiraju, sugeriraju ili, možda, ostvaruju afekte prijateljstva, ljubavi i sreće. Ali, to fatalno i neizbježno „ali“ suočava nas s mitovima, tautologijama i hrapavim značenjima, odnosno neočekivanim emocijama/afektima koji čine sreću, ljubav i prijateljstvo tako složenim i kontradiktornim oblicima života – paradigmama koje nam se istovremeno primiču i izmiču, koje nam se obećavaju i koje nas iznevjeravaju. Zato, jedini zahtjev, ozbiljan zahtjev, jest nastaviti (going-on) ići iz umjetničkog djela i impakta u umjetničko djelo i u neočekivane impakte koji proizlaze iz likovnosti, performativnosti, novomedijske učinkovitosti, prostorne situiranosti ili konceptualne analitike. Sve navedene taktike mogu se pronaći u izabranim djelima za ovogodišnji biennale. Navedene nas taktike kao gledatelje ili gledatelje-sudonike-participatore suočavaju s radikalnim i provokativnim aktivizmom koji zastupa generička mnoštva – beskrajna mnoštva slučajeva traganja za prijateljstvom, ljubavlju i srećom. Navedene nas taktike kao gledatelje ili gledatelje-sudionike-participatore suočavaju s forenzikom koja analizira i rekonstruira generička mnoštva – beskrajna mnoštva slučajeva traganja za prijateljstvom, ljubavlju i srećom.
Umjetnost – ma koliko bili različiti estetski i poetički umjetnici i njihova umjetnička djela – jest osvajanje mnogostrukosti, drugim riječima osvajanje potencijalnosti i aktualizacija beskrajne složenosti i hibridnosti prijateljstva, ljubavi i sreće.“
Miško Šuvaković
Izložba 28. slavonski biennale – Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa otvorena je do kraja veljače 2023. g. na sljedećim lokacijama: Muzej likovnih umjetnosti, Galerija Waldinger, Kulturni centar, Galerija Knifer te autobusna stanica GPP, Gajev trg (Naša stanica sreće). Obavijesti o radnom vremenu lokacija mogu se pronaći na društvenim mrežama ili web stranici Muzeja likovnih umjetnosti.
