Plenković – predsjednik HDZ-a bez potpore na izborima većine članova s pravom biranja

Lovel Franić

Potpredsjednik HDZ-a i župan osječko-baranjski Ivan Anušić u Newsroomu N1 televizije 3. svibnja 2021.g. komentirao je lokalne i područne izbore, incident u Borovu itd.; te o HDZ-ovu koalicijskom partneru SDSS-u izjavio sljedeće: „Bio bih puno sretniji da nismo u koaliciji s ovakvim SDSS-om“. Isti dan na to je reagirao predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavom medijima: „Nazvao sam Anušića i rekao mu da takve izjave apsolutno ne dolaze u obzir. Nije Anušić taj koji će komentirati naše koalicijske partnere. Politiku HDZ-a vodi Predsjedništvo sa mnom na čelu i mi smo formulirali politiku suradnje s nacionalnim manjinama“. Dakle vrlo oštar i agresivan Plenkovićev odgovor i ograničavanje slobode mišljenja u stranci, kao vjerna primjena i nastavak komunističkog totalitarnog principa DEMOKRATSKOG CENTRALIZMA. Zbog toga bi odgovarajućim metodološkim pristupom trebalo analizirati rezultate izbora u HDZ-u, da bi se utvrdilo koliki izborni legitimitet odnosno broj glasova i političku potporu svih članova HDZ-a s pravom biranja je dobio kandidat Andrej Plenković, a da bi mogao imati takvu i toliku političku (sve)moć da može gušiti slobodu i pluralizam mišljenja u stranci primjenom zloglasnog komunističkog totalitarnog principa DEMOKRATSKOG CENTRALIZMA?

Na izborima u HDZ-u 15. ožujka 2020.g.  na biračkim mjestima bilo je upisano 210.384 članova s pravom biranja, od kojih je glasovalo samo njih 74.102  ili  35,22 posto.  

Za kandidata za predsjednika Andreja Plenkovića glasovalo je 57.672 ili samo 27,41 posto svih članova s pravom biranja, kojih je kako je to prethodno navedeno na biračkim mjestima bilo upisano 210.384. Što znači da je Andrej Plenković predsjednik HDZ-a koji na izborima NIJE dobio političku potporu VELIKE VEĆINE članova HDZ-a koji su imali pravo biranja!

Plenkovićev IZBORNI LEGITIMITET od 27,22 posto svih upisanih članova s pravom biranja  u državama stvarne a ne fasadne demokracije, kvalificira se kao veliki DEMOKRATSKI DEFICIT i invalidni  odnosno „lukašenkov“ IZBORNI LEGITIMITET jer na izborima nije dobio demokratski kvalificiran odnosno demokratskim standardima primjeren broj glasova i političku potporu svih članova HDZ-a koji su imali pravo biranja!

Nakon što su zbori u HDZ-u završeni, Središnjem izbornom povjerenstvu pristigli su i obrađeni su rezultati sa svih biračkih mjesta pa je objavljeno i službeno izvješće o izbornom procesu i konačnim rezultatima izbora, odnosno njihov ukupan statistički pregled po pojedinim kandidatima za mjestâ predsjednika i zamjenika te četiri potpredsjednika. Izbori u nedjelju 15. ožujka 2020.g. održani su na 586 biračkih mjesta na kojima je bilo upisano 210.384 članova HDZ-a s pravom biranja, od kojih je glasovalo njih 74.102 što je izlaznost  od 35.22 posto i znači da je na izborima sudjelovao i glasovalo tek nešto više od jedne trećine članova HDZ-a s pravom biranja! U službenom izvješću Središnjeg izbornog povjerenstva navodi se i da je: „Svih 6-tero kandidata tima „Odvažno za Hrvatsku“ uvjerljivo pobijedilo“, a kakva je to i koliko je to „uvjerljiva“ pobjeda na izborima može se objektivno ocijenit i ustvrditi samo i jedino raščlambom u okvirima i kontekstu dobro znanih i svima poznatih univerzalnih demokratskih mjerila odnosno standarda, a što će biti tema u analitičkom odlomku članka.

hdz.hr/article/1579/sluzbeni-rezultati-unutarstranackih-izbora-andrej-plenkovic-osvojio-je-786-a-miro-kovac-214

OPĆI IZBORI VS. STRANAČKI IZBORI 

Birači na općima izborima te birači na stranačkim izborima po njihovoj političkoj obaviještenosti, zainteresiranosti za politiku te pobuđenosti odnosno motiviranosti za izlazak na izbore i glasovanje – nikako nisu istovjetne i homogene skupine. Naprotiv, među njima su po tim mjerilima odnosno kriterijima velike razlike, jer u općem biračkome tijelu ima ne malo i politički nezainteresiranih, društveno i nacionalno nedostatno odgovornih, ravnodušnih i apolitičnih pojedinaca, protestnih apstinenata i apatičnih birača koji zbog toga i ne izlaze na izbore. No, za razliku od njih članovi političkih stranaka u velikoj većini ili gotovo svi  su politički obaviješteni, neki u određenim rezultatima izbore vide i sobne interese, te su svi više od društvenog „prosjeka“ zainteresirani za politiku općenito i njihovu stranku posebno jer da to nisu članovi političke stranke uopće i ne bi bili. Zbog toga je njihov odnos prema izborima općenito te i stranačkim izborima posebno znatno drugačiji, jer su neusporedivo više zainteresirani i motivirani odnosno imaju više pobuda da na njih izađu i glasuju. Logično je stoga a iskustveno i potvrđeno da je zbog svih tih razloga izlaznost na stranačkim izborima velika, te u pravilu i znatno veća nego na općim izborima!

No kad se pojavi obrnuta i paradoksalna situacija da je izlaznost birača na stranačkim izborima manja nego na općim izborima onda je to valjan, značajan i pouzdan pokazatelj da to nije slučajnost i eksces, nego izraz i dokaz da je to političko stajalište velike većine članova stranke i  prosvjedna apstinencija od izbora zbog nezadovoljstva politikom vodstva stranke i političkim stanjem u stranci te možda i (ne)demokratičnošću i (ne)regularnošću samog izbornog procesa koji kod  birača izazivaju i biračku apatiju. Svjedoči se u izbornoj praksi poznatom fenomenu da se izborno tijelo pretvorilo u prosvjedno izborno tijelo, s apstinencijom od izbora kao političkim izričajem i instrumentom otpora aktualnoj stranačkoj politici i njezinom vodstvu!

IZBORI S ODAZIVOM OD SAMO 35 POSTO BIRAČA!

Pa kako je to u kontekstu navedenih političkih, politoloških i socioloških činjenica o razlikama između općih i stranačkih izbora, bilo na upravo održanim izborima za predsjednika, zamjenika predsjednika te četvorice potpredsjednikâ HDZ-a?

Na izborima je u nedjelju 15. ožujka 2020.g. moglo glasovati 210.384 članova HDZ-a s pravom biranja, a na biračka ih je mjesta izašlo i glasovalo samo 74.102 ili 35,22 posto odnosno tek nešto malo više od jedne trećine! Što znači da na izbore nije izašlo i glasovalo 136.918 odnosno 64,78 posto ili gotovo dvije trećine članova HDZ-a s pravom biranja! Takav i toliko masovan pak neizlazak članova stranke na izbore odnosno demokratskim standardima neprimjerena i neprihvatljiva drastično niska stopa izlaznosti nikako i nipošto ne može biti u većoj mjeri posljedica na primjer njihova komoditeta, neodgovornosti, aktualnih osobnih i obiteljskih (ne)prilika, straha od pandemije koronavirusa i tome slično; nego je to u najvećoj mjeri posljedica njihova nezadovoljstva politikom koju i kakvu vode predsjednik i vodstvo HDZ-a te čemu su se suprotstavili prosvjednim neizlaskom odnosno bojkotom izbora! A kad na izbore općenito a to vrijedi i za ove izađe samo 35,22 posto biračkoga tijela odnosno članova stranke s pravom biranja onda je to farsa od izbora i nepopravljivi demokratski deficit, a oni koji su na tim i takvim izborima izabrani nemaju izborni legitimitet odnosno političku potporu birača koja je razmjerna i primjerena čak ni minimalnim demokratskim standardima!

Valjan i pouzdan dokaz tome su rezultati izbora odnosno apsolutne i relativne brojke glasova koje su izabrani kandidati dobili od ukupne brojke članova s pravom biranja. Izabrani predsjednik Andrej Plenković dobio je 57.672 glasova ili samo 27,41 posto odnosno tek minimalno više od četvrtine svih članova s pravom biranja, što znači da on ima izborni legitimitet odnosno političku potporu za demokratske standarde doista šaljivih i redikuloznih 27,41 posto ili tek jedva nešto više od četvrtine svih članova s pravom biranja! Što ujedno znači da izravno ili neizravno, aktivno ili pasivno Andrej Plenković kao predsjednik HDZ-a nema izborni legitimitet odnosno političku potporu gotovo tri četvrtine svih članova HDZ-a s pravom biranja! A taj i takav legitimitet ekvivalentan je kreditnom rejtingu kojeg financijske institucije metaforički ali zorno nazivaju – smeće.

Tomo Medved na mjesto potpredsjednika HDZ-a izabran je s dobivenih 51.259 glasova birača ili 24,36 posto odnosno manje od jedne četvrtine biračkoga tijela, čega bi se zasigurno (po)sramili i kućni ljubimci poznatog ličkog ugostitelja Macole!

Na mjestâ potpredsjednikâ HDZ-a su izabrani i dobili Oleg Butković 44,611 ili 21,20 glasova biračkoga tijela; Ivan Anušić 41,637 ili 19,79 posto; Branko Bačić 38.934 ili 18,50 posto i Zdravka Bušić 34,298 ili 16,30 posto glasova svih članova HDZ-a s pravom biranja!

Dakle, od šestorice izabranih kandidata brojkom dobivenih glasova samo je Andrej Plenković i to granično prešao jednu četvrtinu svih članova HDZ-a s pravom biranja, Tomo Medved i Oleg Butković su ispod četvrtine biračkoga tijela, a Ivan Anušić, Branko Bačić i Zdravka Bušić su čak i ispod 20 posto svih članova s pravom biranja! A to su izborni legitimiteti odnosno potpora birača prema demokratskim standardima razmjerni, primjereni i dostatni tek i samo za puko tehničko vođenje stranke tj. HDZ-a. U državama pak s demokratskom političko kulturom, etikom i tradicijom kao i tranzicijskim državama iz komunizma u kojima je za razliku od Hrvatske demokracija konsolidirana, ti i takvi izborni legitimiteti bili bi vrijedni samo i jedino tuge demokracije te sažaljenja i sućuti zbog te farse i – groteske od izbora!

Nakon objave rezultata izbora 27 postotni izabrani predsjednik svih članova HDZ-a s pravom biranja Andrej Plenković dao je sljedeću izjavu za medije: „S ovako velikim legitimitetom i povjerenjem članstva koje smo zadobili, uvjeren sam da će rejting HDZ-a rasti i da ćemo pobijediti na parlamentarnim izborima, a članstvo je poslalo vrlo jasnu poruku kakav HDZ želi!“. I doista je Andrej Plenković u pravu da je članstvo poslalo vrlo jasnu izravnu i neizravnu (prosvjednom izbornom apstinencijom i biračkom apatijom) poruku, i to velika većina članova koji su imali pravo biranja ali kakav HDZ – ne žele! Naime, 136.282 ili 64,78 posto odnosno gotovo dvije trećine članova HDZ-a izravno na izborima ili neizravno prosvjednom apstinencijom odnosno bojkotom izbora poslalo je vrlo jasnu poruku da ne podupire Andreja Plenkovića i njegov tim, te da oni i njihov politički program nemaju demokratski kvalificiran izborni legitimitet odnosno njihovu političku potporu za vođenje HDZ-a kako to čine, te autoritarni i nedemokratski način na koji ga vode! Također, jednako se to odnosi i na ekonomski program Vlade RH predsjednika Andreja Plenkovića, čije kvalitete, domete i rezultate zorno i konkretno prikazuju te valjano i pouzdano dokazuju ekonomski i drugi pokazatelji te podatci Eurostata i drugih mjerodavnih institucija.

EKONOMSKI, SOCIJALNI, DEMOGRAFSKI I OSTALI POKAZATELJI

Kao što nisu imali ideoloških, političkih, društvenih, kulturnih, estetskih, moralnih i domoljubnih pobuda i razloga da na izborima svojim glasom podupru kandidata Andreja Plenkovića; isto tako i ne manje važno je da velika većina članova s pravom biranja nisu imali ni ekonomskih, socijalnih, demografskih i inih poticaja i motiva da glasuju za Andreja Plenkovića kao kandidata za predsjednika HDZ-a jer bi ga time ujedno istaknuli i kao potencijalnog kandidata za predsjednika Vlade RH nakon tada predstojećih parlamentarnih izbora ako bi na njima HDZ postigao za to potreban odgovarajući rezultat. A velika većina tih ekonomskih, gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih, demografskih i drugih standarda i pokazatelja koji su za vrijeme Vlade Zoran Milanović  imali trend pogoršavanja i padanja, ne  samo da danas nisu bolji  nego su i znatno lošiji u usporedbi sa stanjem u Hrvatskoj kakvo je bilo u listopadu 2016.g. kada je Plenkovićeva koalicijska Vlada s Mostom NL preuzela vlast. A da su ti pokazatelji na primjer ostali isti, opet bi to bio dokaz posvemašnje ekonomske, gospodarske, socijalne, demografske i ine neuspješnosti Plenkovićeve Vlade RH, koja je nakon „šupiranja“ Mosta NL iz Vlade bila u koaliciji s ostatkom HNS-a  i „suhim zlatom“ SDSS-om. A nakon izbora za Hrvatski sabor u srpnju 2020.g.,  formirana je STRATEŠKA Vlada hrvatsko-srpskog neojugoslavenskog bratstva i jedinstva HDZ-SDSS. Pa tko ima skepsu, poželjnu kritičku distancu ili nepovjerenje  prema navedenim tvrdnjama i podatcima, može im valjanost i vjerodostojnost  provjeriti i u povezanim člancima. 

Povezani članci
hrvatskonebo.org/2019/06/22/plenkovicev-kontinuitet-gubljenja-potpore-biraca/
panopticum.hr/vlast-bez-demokratskog-legitimiteta/
akademija-art.hr/2020/12/25/duboka-drzava-i-na-izborima-ne-da-promjene/ panopticum.hr/autoritarizam-europejca-plenkovica/
hrvatskonebo.org/2020/11/30/demokratski-deficit-i-kancelarska-vlast-soft-totalitarizam-od-hdz-a-i-plenkovica-do-hrvatske/
akademija-art.hr/2021/02/09/hrvatskoj-fenjer-i-po-razvijenosti-demokracije/
akademija-art.hr/2021/04/29/je-li-bandic-imao-demokratski-izborni-legitimitet-za-vladanje-zagrebom/

aa

3 U 1 #EBO TE LED

3 U 1 #EBO TE LED

Akademija Art28/10/2021

Komedija “3u1 (*ebo te led)” je, dramaturški gledano, sastavljena od 10 parminutnih scenskih događaja, zasebnih cjelina, duhovitih, smiješnih i prepoznatljivih…