U susjedstvu Drenova, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, od petka do nedjelje, održani su Dani susjedstva pod nazivom Granična četvrt
Osnovna ideja trodnevnog programa koji se bazirao na razmjeni znanja bilo je iskorištavanje onih potencijala u naselju koji mogu postati zamašnjakom razvoja sadržaja usmjerenog kvalitetnom provođenju slobodnog vremena.
Petak je tako bio Dan kulture, kojim se predstavila drenovska mikrokulturna atmosfera uz otvorenje izložbe o položaju žena Hrvatskoj i Belgiji koju je drenovski tim ostvario u suradnji s europskim susjedstvom, partnerima iz Monsa i prvom svjetskom arhivom znanja, institutom Mundeanum. Također, toga je dana održano i svečano otvorenje Dana susjedstva, kojem su prisustvovali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić i rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 Emina Višnić. Tom je prilikom vremenska kapsula 27 susjedstava, koja će se nakon što obiđe sva susjedstva pohraniti na 100 godina, iz ruku tima Fužine prešla na Drenovu.
U subotu je održan Dan prirode koji je uključivao boravak u prirodi i upoznavanje drenovskih šetnica šume drena, usmjeravajući pažnju na dren i njegove super-moći o kojima su govorili znanstvenici, uz neizbježno kušanje slastica i delicija.
Nedjelja je bio Digitalni dan kada su se demonstrirale napredne tehnologije, umjetna inteligencija, ČAI projekt, digitalni asistenti te se tumačila uloga robota u muzejima.
Sva tri dana, osim uživo u Zavičajnom muzeju Drenove, program susjedstva mogao se pratitit i preko Zoom platforme.
Nositelji inicijative susjedstva Drenova su Udruga Bez granica, Udruga Dren i Muzej grada Rijeke – Zavičajni muzej Drenove.
Europsko susjedstvo je Mundaneum (Mons, Belgija), a posebne zahvale za ostvarenje programa Granična četvrt susjedstva Drenova EPK zaslužili suSveučilište u Rijeci i to Filozofski fakultet Rijeka – Cultural Complexity Lab i Benedikt Perak te Fakultet zdravstvenih studija i Sandra Kraljević-Pavelić. Također iSveučilište Jurja Dobrile u Puli – Znanstveno tehnološki institut Visio i Sven Maričić, Prirodoslovni muzej Rijeka i Boštjan Surina te Mundaneum asbl – Centre d’archives, Jean-Paul Deplus i Stephanie Mainfroid.
Lena Stojiljković
aa
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju.…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću…






















