Vedran Ružić u Alvoni

Linijske sekvence koje u brzim i ritmičnim strujanjima prkose dubokim tonovima rasprostiru se i pulsiraju platnom te dodatno svjedoče o vizualizaciji zvuka i glazbenom nervu Vedrana Ružića

Samostalnom izložbom pod nazivom Wagner, vanserijskim glazbeno – slikarskim događajem Vedrana Ružića obilježena je ovogodišnja izložbena sezona Galerije Alvona. Izloženo je 8 ulja i akrilika na platnu većeg formata koji su nastali nakon intenzivnog slušanja Wagnerovih glazbenih remekdjela. Izloženi radovi su Ružićeva ekspresija i doživljaji glazbe – dok slikam vidim glazbu, dok sviram čujem boje! Za potpuni doživljaj Alvonu su ispunili zvuci bezvremene glazbe Richarda Wagnera, dramatični, turbulentni, snažni, bogati kromatizmom, harmonijama i orkestracijama, baš kao što su to i izloženi Ružićevi radovi.

Nadežda Elezović pišući o ovom ciklusu radova ističe kako je za Ružićevo intermedijalno stvaralaštvo uopće od posebnog značaja Wagnerova ideja sveukupnog umjetničkog djela.

„Naime, još sredinom 19. stoljeća, Wagner u europsku kulturu i umjetnost uvodi ideju totalnog ili cjelovitog umjetničkog djela, odnosno gesamtkunstwerka. Ideja sveobuhvatnog umjetničkog djela odnosi se na težnju sintetiziranja raznovrsnih medija i umjetničkih disciplina, praksu spajanja različitih vrsta umjetnosti – poezije, glazbe, plesa i vizualne umjetnosti u novo i jedinstveno umjetničko djelo radi pojačavanja senzorne svijesti kod publike, ali i s namjerom oslobađanja misli publike od svakodnevice i utjecaja tehnološkog napretka, te radi povratka čovjeka u njegovu vlastitu prirodnost i postizanja neposrednijeg doživljaja umjetnosti….

Ružićev ciklus slika naslovljen Wagner nastaje tijekom protekle dvije godine, točnije od rujna 2018. do početka 2020. godine. Tema ciklusa je glazbena motivika iz Wagnerove tetralogije Prsten Nibelunga koja je postala polazištem za vizualnu artikulaciju pripadajućih glazbenih dionica. U konstituiranju vizualnog zbivanja i kolorističkih efekata prikazivanja dodatno sudjeluju osobna autorova psihološka stanja koja su upisana na platna i nošena iskustvima za rezidencijalnog boravka u Berlinu te potaknuta iskustvom slušanja Wagnerove glazbe za vrijeme planinarenja po Himalaji.

Dvije su razine shvaćanja glazbe koja su upisana u slikarska događanja na platnu. S jedne je strane glazba iz koje je reduciran libreto i njemu imanentan mitološki sadržaj, s druge u prostoru ispražnjenog mitološkog narativa Ružić situira slikarsku viziju Wagnerove glazbene atmosfere. Potonja je dubinski povezana i ukorijenjena u težnji da automatskim slikarskim izrazom, iz izvora nutarnjeg kreiranog iskustva, transponira i upiše pounutren sadržaj i iskaže vlastiti subjektivitet. Aktivacija osjetila proizlazi iz sinestezijskog povezivanja zvuka i boje; rezonancije ritma i poteza, tonaliteta boje i glazbe, emotivnih i iskustvenih podražaja. Iskazi čuvstva nagona, težnji, kolebanja, veličanja i rascjepa, erupcije emocija i snage uobličeni su u slojevito građene površine slika u kojima svjetlosno-kolorističke slikarske sekvence nastaju u korelaciji i prema diktatu kolorističkih dionica glazbe….

U konačnici, rezultat su apstraktna platna izrazito koloristički nabijenog svjetlosnog kontrasta. Semantičku razinu slika izvedenih u tehnici ulja i akrila na platnu formiraju snažni ekspresivni i slobodni nanosi zagasitih crvenih, smeđih i kontrastno „visoko“ plavih i žutih kolorističkih vrijednosti. Govorimo o formalnom slikarstvu geste. Nakupinama pozadinske boje naglašenog tamnog kolorita suprotstavljaju se strukture vrtložne i dijagonalne kompozicijske kretnje središnjeg plana slike. Registri tonova postavljeni su u kontrastirajući odnos, od hladnih registara tamne pozadine do toplih, mahom žarko žutih i crveno intoniranih motiva izvedenih žustrim, energičnim i slobodnim gestualnim potezima. Dinamizmu slike dodatno doprinose koloristički raspršene kretnje boja površinskog sloja slikarskog platna, definirajući prostorni koncept slike. Linijske sekvence koje u brzim i ritmičnim strujanjima prkose dubokim tonovima rasprostiru se i pulsiraju platnom te dodatno svjedoče o vizualizaciji zvuka i glazbenom nervu Vedrana Ružića.“

Vedran Ružić vizualni je umjetnik i jazz-glazbenik (kontrabas i bas gitara). Diplomirao je 2018. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo, a prethodno je pohađao i Jazz konzervatorij u Klagenfurtu. Izlagao je na više od 20 izložbi u galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Iza sebe ima tri autorska jazz-albuma, a dobitnik je i nagrade Porin. Također je osvojio i dvije nagrade Status za najboljeg jazz-basista i jazz-kontrabasista (2012. i 2020.), nekoliko godišnjih nagrada za doprinos kulturi Primorsko-goranske županije (2018.), Grada Opatije (2018.) i Općine Matulji (2015. i 2018.) te posebno priznanje Akademije primijenjenih umjetnosti.

Izložba ostaje otvorena do 17.listopada 2020.

Izložbeni program Galerije Alvona realiziran je uz potporu Grada Labina i Istarske Županije.

Alis Šaina

Duhovita pripovijest omiljenog dječjeg autora

Duhovita pripovijest omiljenog dječjeg autora

Akademija Art27/11/2020

David Walliams: Nešt Nešt je nova eksplozivno duhovita pripovijest autora multimilijunskih bestselera Davida Walliamsa. Autor i u ovom romanu pomiče…