Otvorena izložba Mare Bratoš u Dubrovniku – IZA GRADA

Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen ‘Iza Grada’, nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika. Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu

Sinoć je u Galeriji Otok – Art radionca Lazareti u Dubrovniku, svečano otvorena izložba fotografija Mare Bratoš „Iza Grada“. Izložbu su među prvima pogledali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glumice Doris Šarić Kukuljica i Perica Martinović, Đurđa Tedeschi, Nikša Kušelj i brojni drugi.

Izložba ostaje otvorena do 04. rujna, a može se pogledati svakog radnog dana od 16 do 21 sat.

Antun Maračič: Prizori iza Grada

Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen ‘Iza Grada’, nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika. Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca… Gledajući ove fotografije sjećamo se još jednog njezinog tematskog odstupanja, serije ‘Lučki gradovi’, nastale i izlagane prije desetak godina. No ni u toj deklinaciji od uobičajene motivske linije i njezinih bogatih varijacija, Mara ipak ostaje pri temi i ideji temeljenoj na osobnom, odnosno autobiografskom ishodištu. Istina, manje je to bilo čitljivo na površini prizora-slike, no konačnoj njezinoj uvjerljivosti svakako je doprinosio podtekst razloga izbora motiva, činjenica djetinje vezanosti za more i plovidbu, kako neposredno, kao djeteta s mora, tako i specifično, preko članova obitelji od kojih su mnogi, i s majčine i očeve strane, bili pomorci.

I u slučaju ovog novog ciklusa Mara je imala potrebu makar za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno od vlastitog portreta i akta koji interpretira sa sve više bespoštednog naturalizma. No jednako kao i u spomenutoj seriji ‘Lučkih gradova’ ona želi zadržati vezu s osobnim iskustvom i matičnim ambijentom. Želi s tijela preći na prisan krajobraz no istodobno i izbjeći opća mjesta veduta rodnog grada, tipične, odavna ‘potrošene’ vizure, zaobići njezina naročito teška izdanja hipertrofirane ljetne turističke opsjednutosti.

Tako se odlučila za mjesto izvan odnosno ‘iza’ Grada, konkretno za oko pet kilometara udaljen kamenolom u Dupcu. No i taj izbor uvjetovan je potrebom za evokacijom ranijih iskustava. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi gledala tamo postavljene predstave Dubrovačkih ljetnih igara. Nadalje, meta-odnos s njezinim Gradom je i u simboličkoj vezi kamena kao materijala od kojeg je ovaj sagrađen, bez obzira što izvor te građe nije bio baš taj, tek stoljeće star kamenolom.

Konačno, razlog njezine odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u ‘pomaknutoj fotogeničnosti’, odnosno plastičnoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zelenih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavila.

Jer taj krajobraz u kojemu se susreću stvarna (preostala) kamena brda i brda samljevenog kamena djeluje pomalo distopijski, štoviše – ekstraterestrijalno, poput prizora s neke druge planete. Realitet izvornog kamena zamijenjen je masama onog zdrobljenog, ili u više gradacija samljevenog, čija sipkost tvori rahle hrpe. Nakupine oblih privremenih oblika, svojevrsnih ‘dina’, katkada mogu asocirati i na meku topografiju dijelova tijela. Te hrpe drobljenca čine jedan privremeni, ad hoc ‘orološki’ kompleks čijoj diferencijaciji u boji i teksturi doprinosi i trenutno stanje dnevnog svjetla, kao i rakurs promatračice-snimateljice. U kadru će, osim tih skulpturalnih konstelacija odnosa sipkih oblih, organski oblikovanih struktura, povremeno biti obuhvaćen i širi plan koji otkriva napadnuti i nagrizeni autentični pejzaž, odnosno kamene relikte nemilosrdno reduciranih kamenih brda. Povremeno ćemo nazrijeti improvizirani komad geometrijske arhitektonske eskapade kamenolomskog prilazno-izlaznog ‘portala’ kao i ‘intruderskog’ metalnog oblika stroja za drobljenje i mljevenje kamena, njegove industrijske strukture i grafizma koji će ući u korespondenciju s prostranom prostornom organikom proizvedenog materijala i ostatkom pejzaža. Ti se strojevi, maleni u odnosu na širinu i topografiju okoliša pojavljuju u aktivnom kao i destruiranom izdanju, pri čemu će podsjećati na skršene goleme kukce.

Nad svim tim kompleksima prizora povremeno će zadominirati širina neba na čijoj će se pozadini precizno isprofilirati ogrizak brda u svoj svojoj arabesknosti, a zatim će mjestimično škrto puknuti pogled na more koje će podsjetiti na geografsku poziciju kamenolomskog pogona.

Sve te planove, aspekte i detalje zatečenog prostora Mara će sustavno i istančano opservirati, analitički prostudirati da bi ostvarila sadržajno izdašni slikovni serijal, kao plod uvjerljivo osobne vizije. Autorica nije imala u vidu ekološku i društvenu pozadinu sadržaja slike. Osim senzacije ‘egzotičnosti’ specifičnog ambijenta nije je vodila neka dodatna namjera, svoju fotografiju nije zamišljala kao sredstvo upozorenja, opomene, kritike. Kao što stvari i prizori nisu grešni i ne snose krivnju zbog svojeg postojanja, porijekla i izgleda tako i pogled na njih ima pravo na nedužnost, na svoj razlog fokusiranja i način posvećivanja. A Marino opredjeljenje za motiv bilo je, kako je već rečeno, subjektivno, evokativno, gotovo sentimentalno. Bilo je neka vrsta cezure u odnosu na njezine prepoznatljive autobiografske i autoportretne preokupacije, no istodobno i modus njihova kontinuiteta. Vođena vlastitim vizualnim sklonostima i porivom, nije dospjela razmišljati o pozadinskom aspektu ekološke i društvene malignosti konkretnog industrijskog pogona.

A poznato je da kamenolom godinama ugrožava život obližnjih župskih mjesta koja trpe dnevnu pa i noćnu buku te potrese od miniranja čije su posljedice oštećenja kuća i oblaci prašine koja guši njihove stanovnike. Štoviše, osim na naselja, prašina se nadvija i nad magistralnu cestu Dubac-Brgat te tako na samom prilazu turističkoj metropoli motorizirane goste dočekuje problematičnom dobrodošlicom, ozbiljno prijeteći sigurnom odvijanju prometa. Zbog svega toga još prije petnaest godina donesena je odluka o zatvaranju kamenoloma, no njegov se rad, naprotiv, sve više intenzivira, a teritorij sve više širi, opasno sežući do neposredne blizine naselja i obale mora.

Ova izložba, dakle, ne govori o tim činjenicama, nego tek potanko fotografski analizira sam ambijent kamenolomnog pogona Dubac. Slike su to bez primisli, ‘neutralne’, nearbitrarne.

No istodobno one su otvorene. Nude mogućnost svakom pojedinom promatraču da, na temelju svoga znanja i predispozicija, stvori vlastite zaključke. Sadržaj izložbe, osim primarno estetskog značaja i aspekta, potencijalan je podsjetnik na temu u širem smislu, mogući poticaj, ‘relej’ koji će osvježiti diskusiju o stanju stvari ‘iza Grada’. Pritom, konkretan će slučaj biti tek jaka paradigma svih onih nemilosrdnih interesnih agresija koje se sa svih strana sručuju na sam Grad kao zamamni izvor profita.

Tako ova priredba u svom prirodnom ‘rezervatu’ kulturnog, galerijskog punkta, lišena pritom tendencioznosti i aktivističkih primisli, možda može poslužiti kao impuls nekog stupnja ljekovite obrambene akcije. Iluzija? Možda, no nadu nije dopušteno napuštati.

Fotografije: Grgo Jelavić

Kiti Iveta

novo

Vjera u Isusa nije roba oko koje se cjenka

U prvoj Općoj audijenciji nakon ljetne stanke, Papa je nastavio katehezu o Poslanici Galaćanima, u kojoj se usredotočio na potpunoj vjernosti evanđelju koju sv. Pavao naglašava (Gal 1, 6-8) Kad…

Govor premijera Andreja Plenkovića u Kninu

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje…

Govor predsjednika RH Zorana Milanovića na obilježavanju 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja

Govor Predsjednika RH Zorana Milanovića na obilježavanju 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja Snimio: Tom Dubravec / CROPIX https://youtu.be/y6W9X5OdoC0

Knin, pobjeda, svečanost i moralno pitanje

Ovo je bila parada za državni vrh Obilježen je Dan pobjede i vojno redarstvene operacije Oluja. Nakon prigodnog polaganja vijenaca i svijeća državni vrh je otišao na misu. Neki hrvatski…

Raznolikost krajobraza Bojana Doleneca

U posljednje vrijeme akademski slikar Bojan Dolenec intenzivno traga za osobitostima krajobraza, koja ga ponajprije nadahnjuju ali i potiču u realizaciji ciklusa posvećenog prirodnim ljepotama i njihovim često neobjašnjivim karakteristikama…

Kolorizam Ranka Ajdinovića

Opus suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, akademskog slikara iz Karlovca, Ranka Ajdinovića, temelji se na nizu ciklusa velikih formata s klasičnim apstraktnim motivima Miroslav Pelikan O važnim osobitostima slikarskog opusa ovoga…

PJESMA “NE DAJ” MILJENKA STOJIĆA PRVONAGRAĐENA NA MANIFESTACIJI “STIJEG SLOBODE – STINA PRADIDOVA”

Na Kninskoj tvrđavi u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja sinoć, 3. kolovoza, održan je bogat program manifestacije »Stijeg slobode – Stina pradidova«. Na njemu su…

Svjetska premijera filma “Toma” Dragana Bjelogrlića zatvara 27. Sarajevo Film Festival

U programu Open Air ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala je osam filmova, uključujući i film “Toma” Dragana Bjelogrlića, čijom će svjetskom premijerom 20. kolovoza biti zatvoren 27. Sarajevo Film Festival Ana…

Raznolik glazbeni program najvećeg open air festivala u Beču

Pod motom „Beč kao nikad do sada” ove se godine održava 38. bečki Donauinselfest – najveći open air festival u Europi Matea Čuljak U sklopu ljetne turneje, koja traje od…

Nostalgija – Mario Romoda u Hermani

Nakon zapažene zagrebačke izložbe u Galeriji Karas, mladi akademski slikar Mario Romoda gostuje i u pulskoj galeriji Hermana. Romoda inače slovi za jednog od najperspektivnijih i zasigurno najzanimljivijih suvremenih slikara…

Lijepom Našom… Umag – Osijek autom… Osijek – Umag bus… Hmmm…!

Svatko na drugačiji, sebi svojstven način donosi neki zaključak koji se ne poklapa s nečijim mišljenjem o putešestvijama Boris Markuš Nije namjera nikoga uvjeravati što da izabere iliti preferira spram…

OTVOREN ČETVRTI NATJEČAJ “HAIKU KRUGOVI”

Urednički tim kolumne i natječaja „HAIKU KRUGOVI“ kojeg čine Sanela Pliško, Dejan Pavlinović i Goran Gatalica raspisalo je natječaj za autore koji pišu haiku poeziju. Rok za podnošenje  prijava je…

Load More