Omiljena riječka plaža Grčevo postala je Balthazargradsko kupalište, a veliko i veselo otvorenje održano je u subotu navečer, u sklopu dječjeg festivala Tobogan Europske prijestolnice kulture, koji je upravo u tijeku, u suradnji EPK programa Lungomare Art i Dječja kuća
Balthazargradsko kupalište jedna je od deset trajnih umjetničkih instalacija koje se u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture otvaraju na različitim mjestima duž obale u Primorsko-goranskoj županiji.
U ovom slučaju, studentice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Antonela Brenko, Klara Dujmović, Katarina Kožul i Gea Rajić, pod mentorstvom umjetnika i profesora Igora Eškinje, osmislile su i postavile veliku Balthazargradsku skulpturu na samom kupalištu, kao i interaktivne natpise na betonskom platou plaže, koji se aktiviraju vodom.
Podsjetimo, upravo za ovu priliku na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci proveden je kolegij Prostorne prakse 1 i 2, financiran kroz EPK projekt, amlade su se umjetnice inspirirale temom popularnog Profesora iz crtića, s obzirom da je za izgled Balthazargrada poslužila upravo riječka vizura.
U protokolarnom dijelu otvorenja okupljene su redom pozdravili direktorica RIJEKE 2020 Irena Kregar Šegota, predstavnica autorskog tima – studenticaKatarina Kožul i dekanica Akademije primijenjenih umjetnosti Letricija Linardić, te pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ Sonja Šišić i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Za cjelovečernju glazbenu zabavu na Balthazargradskom kupalištu brinuli su se Marin Alvir i bend “Marinada”, a kulisu prvom nastupu Marinade dalo je predstavljanje slikovnice “Barbajol”, kastavskog slikara Saše Jantoleka.
Glavni partner RIJECI 2020 u realizaciji Balthazargradskog kupališta je Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a ruku pomoći dao je i Pajol bar, na čelu s Harisom Tančicom. Ovo je četvrta po redu Lungomare Art trajna umjetnička instalacija postavljena u okviru projekta Europske prijestolnice kulture, nakon Lovranske Drage, Brseča i Riječke ribarnice.
Lena Stojiljković
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini svog roba? Živimo u vremenu nevjerojatnih…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni…
[testimonials]
