Izložba bečkog umjetnika i filmaša Olivera Resslera o globalnom klimatskom pokretu u riječkoj Galeriji Filodrammatica
Nakon privremene obustave svih planiranih javnih događanja, udruga Drugo more u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28, prvi kat) otvara novu izložbu, naziva Prošlost je otkazana, budućnost je nepovratna. Riječ je o filmskom projektu u nastajanju nagrađivanog bečkog umjetnika Olivera Resslera, koji od 2016. godine aktivno prati napore globalnog klimatskog pokreta u rušenju ekonomskog sustava koji je u velikoj mjeri ovisan o fosilnim gorivima.
Izložba će se otvoriti u utorak, 19. svibnja u 18 sati i taj dan ostati otvorena do 20 sati. Nakon otvorenja, izložbu je moguće posjetiti do 6. lipnja, od ponedjeljka do petka od 11 do 13 sati i od 17 do 20 sati, te subotom od 11 do 13 sati.
U skladu s preporučenim mjerama kojima se izbjegava okupljanje velikog broja ljudi, u prostoru galerije će istovremeno moći biti najviše 12 posjetitelja, koje se poziva da na ulazu dezinficiraju ruke i održavaju odgovarajuću međusobnu udaljenost. Ulaz na izložbu je slobodan, a svi filmovi imaju hrvatske titlove.
O izložbi
Donedavno smatrano znanstvenom fantastikom, globalno zatopljenje je danas znanstvena činjenica i stvarnost u kojoj već živimo. Posljednja izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama navode kako se naš planet na više načina i neočekivanom brzinom približava pragu čijim će prelaskom učinjena šteta biti nepovratna. Kroz šest video radova koje povezuje zajednički naslov Sve se spaja dok se sve raspada, Ressler bilježi situaciju u kojoj već postoji sva potrebna tehnologija za okončanje ere fosilnih goriva, a globalni klimatski pokreti postaju snažniji nego ikada.
Povezujući mnoge kontekste, glasove i iskustva, svaki od predstavljenih filmova prati po jedan ključni događaj za klimatski pokret: prosvjede aktivista protiv Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Parizu za koju se znalo da neće uroditi sporazumom kojim bi se umanjilo globalno zatopljenje (COP21, 2017.), masovne akcije blokade ugljena lignita u Lužicu kod Berlina (Kraj puta, 2016.) i u Bilini u Češkoj (Granice smo mi, 2019), život samoorganizirane zajednice na najvećem autonomnom teritoriju u Europi, koja godinama uspješno sprječava francuske vlasti da na tom području kod Nantesa izgradi aerodrom (ZAD, 2017.), blokadu amsterdamske luke u koju pristiže ugljen iz Južne Amerike, gdje se vadi u katastrofalnim uvjetima za okoliš i lokalno stanovništvo (Šifra crveno, 2018.), i uspješnu akciju okupacije crvenog tepiha na zatvaranju prošlogodišnjeg Venecijanskog filmskog festivala, čime je pozornost međunarodnih medija i javnosti preusmjerena s ceremonije dodijele nagrada na ciljeve i zahtjeve klimatskog pokreta (Venecijanski Klimatski kamp, 2019.)
Riječima samog umjetnika, nadvladavanje trenutne ekološke, društvene i ekonomske krize prije svega je pitanje političke moći, jer će, usprkos naporima vlada i korporacija da nas različitim PR strategijama uvjere u suprotno, o napuštanju fosilnih goriva odlučivati društveni pokreti i njihovi pritisci na institucije.
Projekt je prvo predstavljen kao dvokanalna video instalacija kao dio Resslerove samostalne izložbe „Vlasništvo je krađa“ u MNAC-u – Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu 2016. godine, a do 2020. godine je postupno proširen u šestkanalni video.
Oliver Ressler je umjetnik i filmski autor koji živi i radi u Beču. Njegov umjetnički rad obuhvaća instalacije, projekte u javnom prostoru i filmove na temu ekonomije, migracija, demokracije, klimatske katastrofe, formi otpora i društvenih alternativa. Uz sudjelovanje na više od 350 grupnih izložbi, samostalno je izlagao u muzejima i galerijama kao što su Berkeley Art Museum u SAD-u, Muzej suvremene umjetnosti Beograd, Centro Cultural Conde Duque u Madridu, Alexandria Contemporary Arts Forumu u Egiptu, The Cube Project Space u Taipeiju, Kunsthaus Graz u Austriji, Centro Andaluz de Arte Contemporaneo – CAAC u Sevilli, Wyspa Institute of Art u Gdanjsku, SALT Galata u Istanbulu i mnogi drugi. Snimio je 34 filma koji su bili prikazani širom svijeta na više od tisuću događaja koje su organizirali društveni pokreti i umjetničke institucije, kao i na brojnim filmskim festivalima. Od 2019. godine radi na istraživačkom projektu “Barricading the Ice Sheets” o pokretu za klimatsku pravdu, uz podršku Austrian Science Fund, koji će završiti izložbom u Grazu u rujnu 2021. godine.
Više o izložbi dostupno je na internetskim stranicama Drugog mora.
- Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM… Read More »Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA - Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i… Read More »Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna - ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove - 🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti - Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja - 🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje? - Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste… Read More »Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije - Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i… Read More »Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju - Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto… Read More »Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika - Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj… Read More »Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka







