Pjesnik i prozaik Mario Brkljačić već je poznat hrvatskom čitateljstvu kao pisac koji se ne razmeće riječima, kao suzdržan autor naglašene socijalne osjetljivosti, kojemu je od nizanja lijepih riječi važnije „fotografirati“ živote ljudi svoje generacije
Njegova proza ima poetske osobine kakve smo mogli vidjeti u pjesmama Drage Glamuzine i Tatjane Gromače – brzi usnimci usput primijećenih događaja, bez osobite pompe, distancirano. A kada piše u prvom licu Brkljačić uspijeva zvučati vrijednosno i emocionalno neutralno – on piše o sebi kao da piše o nekom drugom, trećem, četvrtom od sebe. Njegovi protagonisti i on su daleko: Brkljačić odvojene portrete radi s distance s koje se rade grupni portreti, što njegovom tekstu daje efekte objektivnosti maltene znanstvenog, herbarijskog tipa. U novoj zbirci priča/izlomljenom romanu Neženje i demografska propast kao da je emocionalnost najprisutnija kada se govori o Ladi Nivi, automobilu jednog od protagonista. Junaci su srednjih godina, no socijalno su zapeli negdje nakon završetka srednje škole – nije im se dogodilo uklapanje u takozvani normalni život. U indijskoj društvenoj podjeli bili bi šudre, otpadnici, ljudi s kojima se ostalim trima kastama ne preporuča družiti. Čitaju knjige, slušaju glazbu, ali sve to iz drugih je vremena i znak je pokidanosti njihovih veza s recentnim kontekstom – oni ne pripadaju nigdje, njihova je domovina imaginativni krajolik u kojemu postoje još samo dronjci sjećanja za koje se mlitavo pridržavaju. Ponešto su odrješitiji kada je u pitanju hrana, nju se nabavlja i pripravlja kao da se time izgrađuje i projektira jedan mirniji identitet, kao skrojen za sveopću šturost. Socijalnim i ekonomskim okolnostima Brkljačićevih proza odgovara i verbalni materijal, sveden na najnužnije. Brkljačić odbija čitatelja zasipati jezičnim i stilskim petardama i bravurozama, on uvijek traži i vrlo često uspijeva pronaći najkraći put između namisli i ostvaraja – kod njega je sve svedeno na najmanju mjeru. Gotovo da imate osjećaj kako čitate telegramske izvješte iz prostora ozbiljno nagriženog ravnodušnošću. Iako zbirka priča, kroz nju projahuju isti likovi, kao signifikant zaglavljenosti u svijetu kojem se ne pripada, povremeno imate osjećaj kako čitate premontirani roman. Radi se o junacima za koje bi teško bilo reći i da su razočarani, likovi se kreću kao Peckinpachovi pljačkaši u akciji: slow motion njihov je prirodni ambijent. Čak je i odabir načina na koji će zaobići spori huk života, koji ionako huči pored njih, zapravo očekivan: odaju se ribičiji, tek uz vodu uspijevaju nadvladati osjećaj da je život nešto što im klizi kroz prste. Njihovi komentari na svakodnevno okruženje su minimalistički, tako je veslanje označeno kao jedini sport u kojemu si leđima okrenut cilju. I onda čitamo: uz domoljublje, naravno. Znači ne radi se o slijepim eskapistima, nego o ljudima koji ovdje i sada nisu dobili nikakav prostor, nikakvu šansu, a svijet se pretvorio u mjesto u kojemu niti nema privlačnog okruženja i atmosfere u koju bi se itko normalan htio uklapati. Tako da se uz fotografsko nizanje ohlađenih događaja niskog intenziteta vrlo brzo ispod mirne površine Brkljačićeva pisma pojavljuje i kritički žalac koji poticajno bocka svakog radoznalog čitatelja.
Dario Grgić
elektronickeknjige.com
- Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru
Cu’fus je međunarodni festival cirkuske umjetnosti koji se od 2011. godine održava u Samoboru pod sloganom „Svi pod mus’ na Cu’fus!“ Matija Vuletić Ovogodišnje izdanje održava se od 21.- 24.5.2026. na tri lokacije – u Kinu Samobor, na Trgu Matice Hrvatske i na Trgu kralja Tomislava. Nositelj projekta samoborska je cirkuska udruga Cirkultura, a program… Read More »Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru - Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri
Vinistra, jedno od najuglednijih vinskih događanja u Hrvatskoj, održano je od 8. do 10. svibnja 2026. u dvorani Žatika u Poreču, okupivši više od stotinu izlagača, brojne vinske stručnjake, ugostitelje, distributere i ljubitelje vina iz Hrvatske i inozemstva. Među istaknutim sudionicima, ove su se godine uspješno predstavili i vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja, okupljeni u… Read More »Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri - Pjenušavi doručak u Pavlomiru
U subotu, 6. lipnja, vinarija Pavlomir i Novi Vinodolski bit će domaćin Pjenušavog doručka u vinogradu – Kvarner Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh Posjetitelji će od 10:00 do 12:00 sati uživati u doručku uz vrhunske kvarnerske pjenušce, koje će pratiti ponuda lokalnih slanih i slatkih delicija. Hedonistički će doživljaj pojačati zvuci jazz… Read More »Pjenušavi doručak u Pavlomiru - u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost
Čudesno putovanje na Istok Izložba je otvorena za posjetitelje do 5. srpnja 2026. Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Dubravko Hrupa Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok / A Magical Journey to the East“, ostvarena u suradnji Muzeja Dvor Trakošćan i regionalnog Muzeja Yangzhou. Riječ je o iznimnom izložbenom projektu… Read More »u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost - Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt
Manje prometa, više zelenila i prostora za susrete: u bečkom okrugu Favoriten dovršen je prvi superblok, moderan i klimatski prilagođen gradski kvart po uzoru na barcelonske superblokove Sandra Knežević Grad Beč je otvorio svoju prvu veliku prometno smirenu gradsku četvrt Supergrätzl Favoriten nastaloj po uzoru na poznate barcelonske superblokove. U području oko ulice Herzgasse u… Read More »Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt - Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
Đurđica Čilić VIDIMO SE NA PAPIRU Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu kratkih proznih zapisa, u biblioteci Ambrozija (knjiga 712.), VIDIMO SE NA PAPIRU, Đurđice Čilić, na 152 stranice. Postoji određena sličnost između knjiga Maktuba Paula Coelha i Vidimo se na papiru Đurđice Čilić, vrlo emotivni, delikatni zapisi o fragmentima života, o stvarima… Read More »Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
