Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je u nedjelju u borbi protiv koronavirusa korištenje antimalarijskih lijekova klorokina i hidroksiklorokina, ali isključivo u bolnicama
Ministarstvo zdravstva priopćilo je da je FDA dao zeleno svjetlo da te lijekove “propisuju liječnici pacijentima adolescentima i odraslima, koji su hospitalizirani zbog Covida-19, po potrebi”.
Više zemalja započinje veća klinička ispitivanja djelovanja tih lijekova na koronavirus nakon što je istraživanje na malom uzorku pokazalo da bi lijekovi mogli biti djelotvorni.
Američki predsjednik Donald Trump nahvalio je 24. ožujka te lijekove. “Postoje dobri izgledi da će oni imati ogroman utjecaj”, rekao je on nazvavši ih “Božjim darom”.
Kontroverzni francuski liječnik Didier Raoult, ravnatelj IHU Mediterranee Infectiona u Marseilleu, zagovara primjenu klorokina u liječenju bolesti. Potaknuo je sumnju kod mnogih drugih liječnika koji upozoravaju da ispitivanje koje je proveo na malom broju pacijenata nije provedeno u skladu sa zlatnima standardima kliničkih ispitivanja, odnosno, među ostalim nije koristio kontrolnu skupinu ispitanika koji ne primaju ispitivanu aktivnu tvar.
Američke zdravstvene vlasti upozoravaju građane da ne uzimaju lijekove na svoju ruku. Jedan stanovnik Arizone umro je nakon što je progutao klorokin fosfat, sredstvo koje se koristi za dezinfekciju akvarija.
Američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) i Agencija za biomedicinsko napredno istraživanje i razvoj (Barda) rade na kliničkim ispitivanjima.
Ispitivanje kombinacije hidroksiklorokina i antibiotika azitromicina, trebalo bi uskoro početi u New Yorku.
Sjedinjene Države imaju više od 140.000 slučajeva zaraženih i 2.489 mrtvih, po podacima sveučilišta Johns Hopkins.
AUTOR: Hina
- PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi, pa čak i umjetnost, svakodnevno plutaju u oblacima podataka i algoritamskih… Read More »PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
- KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnostiBez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu potrošnju. U takvom okruženju, sačuvati autentičnost, dubinu i prepoznatljiv estetski potpis… Read More »KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
- Ministar Vlajčić na AGRIFISH-uPotpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda te Akcijskom planu EU-a za gnojiva. Hrvatska je predstavila… Read More »Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
- Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasaGrad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo nekoliko sati društvene mreže, forumi i komentari pretvorili su se u poligon nezadovoljstva, a peticija… Read More »Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
- Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelagaKjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333 stranice. Thomas Brander, svjetski poznati dirigent sagradio je vilu Casu Tritonus u finskom arhipelagu kako bi ponekad pobjega od svijeta. Pred nama… Read More »Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
- Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan KušecKonji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči izmedju ostaloga i o njihovoj važnosti u povijesti. Tisuće godine ratovanja, osvajanja, obrana, otimanja, vraćanja, čovjek je izvodio najviše uz pomoć konja,… Read More »Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnostiOd ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik Svetog Ivana Krstitelja. Kao preteča koji poravnava staze i najavljuje dolazak Svjetla, Ivan Krstitelj predstavlja radikalni povratak bitnome, pročišćenje duha i hrabrost… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti
- Who Are We, America?Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian who became popular in the U.S. in the 1980s, described to Rogan how he and his father would secretly listen to Voice… Read More »Who Are We, America?
- Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmuŽivimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu. Optički internet, 5G mreže i brzi vlakovi obećali su nam da ćemo, štedeći vrijeme, imati više prostora za sebe. Umjesto toga, dobili… Read More »Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu
