Skip to content

Neka pastiri ne dopuste da se Božji narod osjeti napuštenim

Na misi slavljenoj u Domu svete Marte papa Franjo je molio za bolesne, ali i za pastire, da primjene mjere koje neće Božji narod ostaviti samim, te da ga prate utjehom Riječi Božje, sakramenata i molitve

Na petoj misi u izravnom prijenosu putem streaminga, iz kapele Doma svete Marte, točno na sedmu obljetnicu izbora na papinsko prijestolje, papa Franjo je ponovno pozvao na molitvu za zaražene koronavirusom, ali je posebno molio i za pastire. Ovih se dana sjedinjujemo s bolesnima i s obiteljima, koji trpe zbog te pandemije – rekao je Papa te dodao – Danas bih također želio moliti za pastire koji u ovoj krizi moraju pratiti Božji narod. Neka im Gospodin dade snage i sposobnosti da izaberu najbolja sredstva kako bi pomogli.

Drastične mjere nisu uvijek dobre, zbog toga molimo da Duh Sveti dade pastirima sposobnost i pastoralno razlučivanje kako bi poduzeli mjere koje neće ostaviti samim sveti vjerni Božji puk. Kako bi Božji narod osjećao da ga pastiri prate, te kako bi osjetio utjehu Riječi Božje, sakramenata i molitve – rekao je Papa.

Papa Franjo tu, naravno, ne misli na mjere koje su poduzele vlasti kako bi se zaustavila zaraza, izbjegavajući javna okupljanja, nego se obraća pastirima, da vode računa o potrebama vjernikā kojima je, u ovom tako dramatičnom trenutku, potrebna duhovna pratnja. U propovijedi je, komentirajući današnja liturgijska čitanja, a posebno prispodobu o vinogradarima ubojicama, govorio o nevjernosti savezu onoga tko si prisvoji Božji dar bogatstva, otvorenosti i blagoslova, te ga pretvori u doktrinu (Mt 21, 33-43.45-46).

Oba su današnja čitanja proročanstvo muke Gospodnje. Josip, prodan kao rob za dvadeset srebrnika, i predan poganima, te Isusova prispodoba koja simbolično govori o ubojstvu Sina – rekao je Papa te podsjetio – To je priča o čovjeku koji je imao teren na kojemu je posadio vinograd, ogradio ga ogradom, iskopao u njemu tijesak te podigao kulu, a onda ga iznajmio vinogradarima i otputovao.

To je Božji narod. Gospodin je izabrao taj narod, bio je to izbor tih ljudi. To je narod izbora – napomenuo je i dodao – Tu je i obećanje: „Idite naprijed. Ti si moj narod“, obećanje dano Abrahamu. Kao i savez sklopljen na Sinaju. Narod treba uvijek čuvati u sjećanju izbor, to da je izabrani narod, kao i obećanje kako bi u nadi gledao naprijed, te savez kako bi svakoga dana živio vjernost.

Međutim, u toj se prispodobi dogodilo to da su, kada se približilo vrijeme plodova, ti ljudi zaboravili da nisu gospodari: „A vinogradari pograbiše njegove sluge pa jednoga istukoše, drugog ubiše, a trećega kamenovaše. I opet posla druge sluge, više njih nego prije, ali oni i s njima postupiše jednako“. Isus tu pokazuje kako su zakonoznanci postupali prema prorocima.

„Naposljetku posla k njima sina svoga“, misleći da će imati poštovanja prema njegovu sinu. „Ali kad vinogradari ugledaju sina, rekoše među sobom: ‘Ovo je baštinik! Hajde da ga ubijemo i imat ćemo baštinu njegovu!’ Ukrali su baštinu. Priča je to o nevjernosti izboru, nevjernosti obećanju, nevjernosti savezu. Izbor, obećanje, savez, dar su Božji. Nevjera Božjem daru. To znači ne shvatiti da je to dar i uzeti ga kao vlasništvo.

Ti su si ljudi prisvojili dar, lišili ga obilježja dara kako bi ga pretvorili u svoje vlasništvo. Tako je dar, koji je bogatstvo, otvorenost i blagoslov, zatvoren, zatočen u doktrinu brojnih zakona. Tako je ideologiziran. Tako je dar izgubio svoju narav dara; završio je u ideologiji. Više od svega u moralističkoj ideologiji punoj propisa, čak i smiješnoj jer se za svaku stvar služi kazuistikom – primijetio je Papa.

To je veliki grijeh. Da zaboravljamo da se sâm Bog učinio darom za nas, da nam je Bog to dao kao dar, te da, zaboravljajući to, postajemo gospodari. Obećanje više nije obećanje, izbor nije više izbor ako kažemo: ‘Savez tumačen po mom mišljenju, ideologiziran’ – istaknuo je Papa. U tom ponašanju, u Evanđelju, možda vidim početak klerikalizma, koji je izopačenost, – dodao je – koji uvijek niječe besplatni Božji izbor, besplatni Božji savez, besplatno Božje obećanje. Zaboravlja besplatnost objave, zaboravlja da se Bog očitovao kao dar, učinio se darom za nas, a mi ga moramo ponovno dati, pokazati ga drugima kao dar, a ne kao svoje vlasništvo.

Klerikalizam se nije pojavio ovih dana, krutost nije stvar ovih dana, bilo je toga i u Isusovo vrijeme – napomenuo je Papa. Isus potom ide dalje, objašnjavajući prispodobe, i dolazi do 23. poglavlja s osudom, gdje se vidi Božji gnjev prema onima koji dar uzimaju kao vlasništvo i svoje bogatstvo svode na ideološku tvrdoglavost svojega uma. Molimo danas Gospodina za milost da dar primimo kao dar, i da ga prenosimo kao dar, a ne kao vlasništvo, ne na sektaški način, ne na kruti način, ne na klerikalistički način – istaknuo je na kraju papa Franjo. 

VATICAN NEWS; Ariana Anić – Vatikan