Na rasporedu Srijede u Muzeju 4. ožujka je predavanje pod nazivom Avari – mit i činjenice, koje je pripremila Pia Šmalcelj Novaković, znanstvena novakinja na Institutu za arheologiju
U proljeće 567. godine u Karpatsku kotlinu nahrupili su osvajači koji će na više od dva stoljeća promijeniti sliku srednje Europe. Bili su to Avari. Tradicionalno smatrani nepobjedivim egzotičnim osvajačima, iza sebe su ostavili više od 70.000 grobova i arheolozima omogućili da zavire u svijet srednje Europe od druge polovice 6. pa sve do kraja 8. stoljeća. U predavanju će se govoriti o najzanimljivijim detaljima iz njihove povijesti, ratnom uspjehu i padu, kao i objasniti koja je njihova uloga u slavenizaciji naših prostora, što su radili u Hrvatskoj i kako to arheologija otkriva njihove tajne.
Pia Šmalcelj Novaković diplomirala je arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2013. godine upisala i poslijediplomski studij. U Institutu za arheologiju radi kao znanstvena novakinja na uspostavnom projektu Hrvatske zaklade za znanost „LIFE ON ROMAN ROAD: communications, trade and identities on Roman roads in Croatia from 1st – 8th CE“ (voditeljica: Ivana Ožanić Roguljić). Sudjelovala je na više arheoloških istraživanja, od kojih se izdvajaju istraživanja na lokalitetima „Osijek-Dvorište franjevačkog samostana“ 2012. i 2013. godine te „Osijek-Park Katarine Kosače“ 2014. godine (projekt „Antička Mursa i srednjovjekovni Osijek“, Odsjek za arheologiju HAZU). Tijekom 2014. i 2015. godine kao vanjska suradnica Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predaje „Uvod u srednjovjekovnu arheologiju“ na preddiplomskom studiju. Bila je koautorica izložbe „Kasnoavarodobno groblje na Gradini u Otoku“ i popratne monografije (Gradski muzej Vinkovci, 2016.). Područje njezina znanstvena interesa je razdoblje ranog srednjeg vijeka; primarno (kasno)avarsko razdoblje, ali i nacionalna ranosrednjovjekovna arheologija.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
Anita Peričić
- PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi, pa čak i umjetnost, svakodnevno plutaju u oblacima podataka i algoritamskih… Read More »PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
- KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnostiBez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu potrošnju. U takvom okruženju, sačuvati autentičnost, dubinu i prepoznatljiv estetski potpis… Read More »KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
- Ministar Vlajčić na AGRIFISH-uPotpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda te Akcijskom planu EU-a za gnojiva. Hrvatska je predstavila… Read More »Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
- Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasaGrad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo nekoliko sati društvene mreže, forumi i komentari pretvorili su se u poligon nezadovoljstva, a peticija… Read More »Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
- Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelagaKjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333 stranice. Thomas Brander, svjetski poznati dirigent sagradio je vilu Casu Tritonus u finskom arhipelagu kako bi ponekad pobjega od svijeta. Pred nama… Read More »Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
