Udruga Hrvatski radijski forum postala članica Udruženja europskih radija
Na Svjetski dan radija 13. veljače 2020. održan je 3. Hrvatski radijski forum na temu ‘Komercijalni radio u suvremenoj Europi’. Na Forumu u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspravljalo se o zakonodavnom okviru, a objavljeno je i da je udruga Hrvatski radijski forum postala 17. članica Udruženja europskih radio postaja (AER).
Rekao je to u svom govoru Matt Payton, glavni tajnik Udruženja europskih radija i direktor vanjskih poslova britanskog Radiocentra koji okuplja 300 radijskih postaja u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Radio je ostao snažan. U prosjeku 85% stanovništva u Europi sluša radio svaki tjedan oko dva i pol sata. Na nekim tržištima i više, primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu. U vrijeme kada publika ima sve više mogućnosti, ove brojke su uistinu impresivne.”
Zanimljivo je i da je prema istraživanju Eurobarometra radio medij kojem se najviše vjeruje. Dopredsjednik udruge Hrvatski radijski forum Luka Đurić istaknuo je da je to velika odgovornost. Zadovoljan je što komercijalne radio postaje u Hrvatskoj ne zaostaju za europskim kolegama. Istaknuo je kako komercijalni mediji od zakonodavca očekuju suvremeni pravni okvir.
“Prereguliranost nikada u povijesti nije dovela do novih iskoraka niti do ozbiljnijeg razvoja i nadam se da će upravo to biti misao vodilja prilikom donošenja novog zakona koji bi, vjerujem, trebao ići u tom smjeru.“
Govoreći o novom Zakonu o elektroničkim medijima, državni tajnik u Ministarstvu kulturu Krešimir Partl rekao je da je Ministarstvo vodilo računa o kreativnom sektoru.
“Vjerujem da smo zajednički došli do rješenja koja će pridonijeti razvoju društva u cjelini i da će na kraju dionici ovog zakona moći bolje poslovati u Hrvatskoj, ali isto tako da će se i kreativni dio sektora moći bolje razvijati.”
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Irena Petrijevčanin Vuksanović rekla je kako će se vrlo brzo vidjeti hoće li nova regulacija odgovarati radijskim nakladnicima.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja naglasila je da bi zakonodavni okvir trebao uvažiti specifičnost pojedinih vrsta radija, a ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac poručio je da će novi Zakon o elektroničkim medijima olakšati život radijskoj industriji.
Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Damir Jugo istaknuo je važnost povezivanja obrazovanja i tržišta rada, a predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt osvrnuo se na važnost radija kroz povijest.
Video porukom iz Madrida javila se i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. „Radio ima važno mjesto u današnjoj modernoj medijskoj kulturi, ima značajnu ulogu u oblikovanju društvene i političke svijesti“, poručila je Šuica.
Na kraju 3. Hrvatskog radijskog foruma Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti dodijeljeno je priznanje i medaljon “Nikola Tesla” za poseban doprinos radijskoj industriji u 2019. godini. Mattu Paytonu dodijeljen je medaljon „Nikola Tesla“ kao zahvala za članstvo u Udruženju europskih radija (AER). Također, dodijeljeno je i počasno članstvo akademiku Jakši Barbiću, prof. dr. Mladenu Verdišu i prof. dr. Damiru Jugi.
HRF je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u organizaciji udruge Hrvatski radijski forum i HUP – Koordinacije komercijalnih radio postaja, a uz partnerstvo Vijeća za elektroničke medije, Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske i medijskog partnera Media servis Globala.
Tomislav Radić
- 🧠 UNUTARNJI KOD (6): Trijumf sporog zrenja – Zašto prave vrijednosti preziru žurbu i instant formateU eri u kojoj se sve želi dobiti odmah, zaboravljamo da sve što vrijedi traži vrijeme, tišinu i strpljenje. Kako filozofija sporog ritma stvara najvrsnija umjetnička platna i najplemenitija stara vina. Moderni matrix nas bjesomučno uvjerava da je brzo uvijek bolje. Brza hrana, brze vijesti, brzi uspjesi i brza tehnologija nameću se kao jedini standardi.… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (6): Trijumf sporog zrenja – Zašto prave vrijednosti preziru žurbu i instant formate
- 🧠 UNUTARNJI KOD (5): Anatomija pažnje – Zašto je fokus postao najskuplja valuta modernog dobaZatrpani smo brzim senzacijama i kratkim formatima koji nam fragmentiraju um. Kako u eri opće površnosti sačuvati dubinu misli i sposobnost za velika, dugovječna djela? Ako pažljivo analiziramo kako funkcionira medijski i društveni prostor oko nas, uočit ćemo bjesomučnu borbu za našu pažnju. Svaki naslov, svaka obavijest i svaka blještava reklama pokušavaju nam otkinuti komadić… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (5): Anatomija pažnje – Zašto je fokus postao najskuplja valuta modernog doba
- 🧠 UNUTARNJI KOD (4): Zamka stalne dostupnosti – Kako ponovno otkriti slobodu bivanja nedodirljivimŽivimo u svijetu u kojemu se odsutnost s mreže tumači kao propust, a brzi odgovori kao mjera vrijednosti. Zašto je svjesno povlačenje u vlastiti tabor naš najveći tehnološki i ljudski štit? Suvremeni digitalni matrix funkcionira na principu stalnog lociranja i promptne dostupnosti. Od nas se suptilno traži da u svakoj sekundi budemo spremni primiti obavijest,… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (4): Zamka stalne dostupnosti – Kako ponovno otkriti slobodu bivanja nedodirljivim
- UNUTARNJI KOD Arhitektura mentalne tišine: Kako stvoriti prostor za vlastiti glas?Zatrpani smo tuđim mišljenjima, tuđim vizijama i algoritmima koji nam kroje želje. U toj neprekidnoj kakofoniji, najveći izazov modernog doba postaje očuvanje vlastitog, autentičnog koda. Kako čuti sebe kada svijet oko nas nikada ne prestaje vikati? Odgovor ne leži u bijegu u pustinju, već u svjesnom stvaranju arhitekture tišine unutar vlastitog dana. To su oni… Read More »UNUTARNJI KOD Arhitektura mentalne tišine: Kako stvoriti prostor za vlastiti glas?
- UNUTARNJI KOD Dekodiranje automatskih reakcija: Kako sekunda odmaka mijenja našu sudbinu?Moderni život nas uči da reagiramo trenutno. Na poruku odgovaramo u sekundi, na provokaciju uzvraćamo obranom, na stres reagiramo automatskim povlačenjem. Postali smo bića programirana impulsima, zarobljena u petljama navika koje prečesto nazivamo svojim karakterom. No, krije li se iza tih automatizama naša stvarna sloboda? Proučavanje vlastitih temeljnih načina funkcioniranja počinje upravo u prostoru između… Read More »UNUTARNJI KOD Dekodiranje automatskih reakcija: Kako sekunda odmaka mijenja našu sudbinu?
