Na Kresnikovim violinama iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka svirat će mladi riječki violinisti, studenti zagrebačke Muzičke akademije, Matej Mijalić i Ivan Graziani, uz klavirsku pratnju Jelene Barbarić Mijalić
Koncert se održava u sklopu izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona.
U sklopu velike izložbe posvećene liječniku i zaljubljeniku u violine Franji Kresniku postavljene u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u petak 24. siječnja, u Muzeju će se održati koncert na violinama koje je izradio sam Kresnik, umjetnik i znanstvenik koji se prije stotinjak godina više nego itko prije ili poslije njega približio nenadmašnom misteriju gradnje Stradivarijevih i Guarnerijevih violina.
Na instrumentima koje je izradio ovaj strastveni zaljubljenik u violine svirat će mladi riječki violinisti, studenti zagrebačke Muzičke akademije, Matej Mijalić i Ivan Graziani, uz klavirsku pratnju Jelene Barbarić-Mijalić. Na koncertu će se moći čuti djela J. S. Bacha, N. Paganinija, J. Bramsa, H. Wieniawskog i P. de Sarasastea.
„Riječki talenti“ Matej Mijalić (19) i Ivan Grazijani (22) studenti su Zagrebačke Muzičke akademije, obojica u klasi prof. Leonida Sorokowa, te iako još izuzetno mladi, dobitnici su brojnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja. Na koncertu će svirati na dvjema Kresnikovim violinama, iz 1910. te iz 1912. godine.
Ulaz na koncert je slobodan, a započinje u 19 sati.
Tijekom izložbe koja nosi naziv Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona održano je ili će se održati ukupno četiri koncerta na kojima virtuozi na violini sviraju na Kresnikovim violinama, ali i na Stradivarijevoj te Guarnerijevoj violini.
Naime, u čast dr. Kresniku, Muzej je ugostio i osam violina iz Cremone, među ostalim i po jednu violinu Antonija Stradivarija i Giuseppea Guarnerija del Gesú, zahvaljujući partnerstvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Muzeja violina iz Cremone.
Izložba prikazuje djelo dr. Franje Kresnika koji je strastveno i uporno proučavao kremonske violine, a kasnije ih je i sam izrađivao. Rođen je u Beču, živio je u Rijeci, a posvetio se proučavanju načina izrade kremonskih violina u svojoj radionici u Rijeci / na Sušaku. U burnom razdoblju između dva svjetska rata, živio je kao građanin Europe koji je znanje i humanost stavljao iznad granica koje je vrlo učestalo prelazio doslovno i metaforčki.
Kresnik je svoj život posvetio izučavanju rada Stradivarija i Guarnerija, što u prvoj polovici 20. stoljeća zaista nije bilo lako. No, zahvaljujući upornosti, ostvario je izuzetne rezultate i postao čovjek koji čita violine – Un uomo che legge i violini, kako su ga tada nazivali.
Uz sve to, Kresnik je bio i cijenjeni liječnik, poznat i po tome da svoje medicinske usluge često nije naplaćivao siromašnim pacijentima.
Nekoliko je stvari po kojima će Kresnik ostati upamćen u glazbenoj povijesti – kopijama Guarnerijevih instrumenata, vlastitom tipu violine koji je izrađivao, svojim studijama o laku, te posebice po dugogodišnjem proučavanju konstrukcije kremonskih violina kojim je „razotkrio“, odnosno bolje rečeno srušio mit o „tajni“ umijeća velikih majstora. Temeljito proučivši građu vezanu uz kremonske violine i kremonske graditelje iz obitelji Amati, Stradivari i Guarneri i njihove principe konstrukcije, zaključio je da tajna za kojom su mnogi tragali ne postoji, već da rezultat ovisi o temeljitom poznavanju akustičkih zakonitosti, koje se temelji na iskustvu, te o trudu i nadarenosti graditelja.
Na izložbi su izloženi predmeti iz Kresnikove ostavštine te kremonske violine – Stradivari Lam ex Scotland University i Guarneri del Gesú Principe Doria obje iz 1734.; četiri pobjednička instrumenta s natječajne izložbe u Cremoni 1937., violina Kresnikova učenika Carla Schiavija te njegova učenika Pietra Tatara.
Autori izložbe su Tamara Mataija, Faust Cacciatori i Tea Perinčić. Autori dizajna izložbe su Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić. Generalni pokrovitelj izložbe je Generalni konzulat Italije u Rijeci uz podršku Talijanske Unije, Festivala Kvarner, tvrtke Infobip iz Vodnjana i tvrtke Prostorija iz Svetog Križa Začretje. Izložba se sufinancira sredstvima Ministarstva turizma RH, Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.
Kremonske violine u Rijeci bit će izložene do 8. ožujka 2020., kada će ih zamijeniti instrumenti iz fundusa PPMHP-a. Izložba Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona ostaje otvorena do siječnja 2021.
Izložba Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona dio je projekta Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći. Riječ je o drugoj po redu izložbi programa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Granice – između reda i kaosa koji se provodi u sklopu Europske prijestolnice kulture.
Rijeka i teme koje su obilježile grad nalaze se u polazištu programske cjeline Doba moći, no program obuhvaća i moćna razdoblja Europe. Rijeka, u tom kontekstu, zahvaljujući svojoj burnoj povijesti i sadašnjem trenutku može predstavljati Europu u malom. Tako se izložba o Izložba o Franji Kresniku odlično uklapa u tu priču budući da govori o čovjeku koji je svojim životom i radom, pa tako i vrijednim naslijeđem koje je ostavio iza sebe, svakako ostavio dubok trag u riječkoj povijesti, ali postao dijelom svjetske glazbene baštine.
Iva Balen
Posljednje
- 🤖 Fizički AI: Kako humanoidni roboti uče hodati i razmišljati poput ljudiU svijetu tehnologije dogodio se ključni zaokret: umjetna inteligencija više ne živi samo iza ekrana naših računala. Ulazimo u eru fizičke umjetne inteligencije (Embodied AI), gdje napredni jezični modeli… Read More »🤖 Fizički AI: Kako humanoidni roboti uče hodati i razmišljati poput ljudi
- Prilog o knjizi ANTIGON, BOŽJI SINJukka M. Heikkila ANTIGON, BOŽJI SIN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, božji sin, u lijepom, tvrdo… Read More »Prilog o knjizi ANTIGON, BOŽJI SIN
- Ciklus animalistike Renate Facan KušecO ciklusu posvećenog psima, različitim cijenjenim vrstama, koji kao da poziraju slikarici… Miroslav Pelikan Vrlo često je akademska slikarica Renata Facan Kušec slikala animalistiku. To bi najčešće bili konji,… Read More »Ciklus animalistike Renate Facan Kušec
- 🧠 UNUTARNJI KOD (10): Arhitektura maski – Kako digitalni filtri brišu naš autentični kod„Nijedan digitalni filter ne može zakrpati pukotine na porculanu neiskrenosti.” Živimo u svijetu u kojem je imperativ biti savršen, sretan i stalno dostupan. Društvene mreže postale su golema pozornica… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (10): Arhitektura maski – Kako digitalni filtri brišu naš autentični kod
- 🧠 UNUTARNJI KOD (9): Kvantni um i zamka nestrpljenja – Zašto u eri brzine gubimo dubinu„U eri sekunde, usporiti hod jedina je revolucija uma.” Suvremeni digitalni matrix programiran je da nas drži u stanju stalne pripravnosti. Algoritmi zahtijevaju trenutnu reakciju: na poruku odgovaramo u… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (9): Kvantni um i zamka nestrpljenja – Zašto u eri brzine gubimo dubinu
- Martinjski manifest – Antropološki trijumf pretvorbe mošta u plemenito mlado vinoTJEDAN VINA (6): Velika završnica našeg serijala posvećenog blagdanu svetog Martina i kraju vinogradarske godine.
