Opada podrška novim sankcijama protiv Rusije

eu

EU planira protiv Rusije podići nove sankcije. Ipak, neke države članice strahuju za svoje poslove, a neke strahuju da bi slijedeću zimu mogle provesti bez grijanja. Zbog toga i raste otpor novim kaznenim mjerama

Ogorčenje unutar EU-a je veliko: Rusija je sve više vojno prisutna na istoku Ukrajine. Sve ponude vladi u Moskvi omogućile su u najboljem slučaju kratku pauzu u okršajima ili par toplih riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusko vojno napredovanje je djelimično teklo paralelno s pregovorima. Za države EU-a ne dolazi u obzir vojna intervencija a niti isporuka oružja ukrajinskoj vojsci.

Stoga se željelo nastaviti s pooštravanjem sankcija Rusiji. Već sada je EU dosegla treći stupanj sankcija, koje se ne tiču samo pojedinih osoba i firmi, nego pogađaju cijele gospodarske grane. Pogođene su financijske institucije, industrija oružja i druge važne tehničke branše. Rusija je na to odgovorila embargom na uvoz namirnica iz EU-a, što je veoma pogodilo pojedine države Unije.

Europske tvtrke i sindikati su dosadašnju politiku sankcija sprovodile, manje-više protiv svoje volje. Međutim, što se više bliži trenutak odluke o novim kaznenim mjerama to je i veći otpor.

U svakom slučaju, Francuska je za sada zaustavila isporuku dva ratna broda (nosača helikoptera) Rusiji. Brodovi se grade u jednom francuskom brodogradilištu, a prvi je trebao biti isporučen početkom listopada. Iako je EU ovakve isporuke oružja Moskvi stopirala već u srpnju, lideri zemalja članica su popustili pod pritiskom Francuske i pristali na realizaciju već dogovorenih narudžbi.

Radi se o poslu koji je vrijedan više od milijardu eura, koji su potrebni uzdrmanoj francuskoj industriji. Ipak, čuli su se i žestoki prosvjedi. Neki zastupnici Europskog parlamenta su napravili očajnički prijedlog prema kojem bi EU trebala d Francuske otkupiti ove brodove, kako ovo djelotvorno ofanzivno oruđe ne bi bilo isporučeno Rusiji.

Sada je ipak popustila vlada u Parizu. Predsjednik Francois Hollande je izjavio: “Nisu ispunjeni preduvjeti za isporuku. Sadašnje rusko djelovanje usmjereno je protiv temeljnih interesa europske sigurnosti.” Hollande ipak nije isključio mogućnost da brodovi budu isporučeni naknadno. To bi bilo moguće bez obzira na sankcije, ali bi, politički gledano bilo veoma škakljivo.

Otpor novim sankcijama sada dolazi i iz Austrije, Češke i Slovačke. Brojne slovačke banke su snažno angažirane na tržištu Rusije. Češka strahuje za izvozne poslove svoje strojarske industrije. Razlog za to je što je u toj industriji teško povući crtu između strojeva i proizvoda koji se koriste u vojne i onih koje se koriste u civilne svrhe. Kod Slovačke se tu, primjerice, radi i o željeznim cijevima koje bi ova zemlja i dalje rado prodavala Moskvi. Ova zemlja trpi i posljedice ruskog embarga na uvoz voća.

Poljska je možda i više od Slovačke pogođena ruskim embargom na uvoz namirnica, ali šutke prihvaća smanjenje obima poslova. Ona spada u red zemalja EU-a koje su zauzele posebno oštar stav prema Moskvi, zbog toga što se vrlo dobro sjeća vremena sovjetske okupacije. Pojedine države EU-a imaju još jedan problem: Finska i baltičke države su skoro u potpunosti ovisne od ruskih isporuka plina i bile bi direktno pogođene ako vlada u Moskvi u znak odmazde zatvori ventile na plinovodima. (DW)