Galerija Klovićevi dvori slijedom izložbi posvećenih modernim klasicima 18. travnja otvarila je monografsku izložbu Mersada Berbera, jednog od najvećih i najosebujnijih bosanskih slikara i grafičara koji je velik dio života proveo u Zagrebu i Dubrovniku, što je i njegova prva izložba nakon trideset i jedne godine.
Posljednji put Berber se velikom izložbom predstavio 1988. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, pa će ovo biti izuzetna prilika da publika upozna, u iscrpnom kritičkom kontekstu, zapravo nepoznatog Mersada Berbera, njegov impozantan crtački i slikarski mozaik širokog raspona, sazdan od brojnih ciklusa i nikad viđen u ovoj impostaciji, najavljeno je iz Klovićevih dvora.
Kustosica Jasmina Bavoljak smatra kako ta izložba opisuje u potpunosti jedan novi i jedinstveni svemir Mersada Berbera, “za koji bismo mogli reći da je u slikarskom smislu bez dobi, odnosno da je umjetnik po stilu anakronist i eklektik, neorenesansni, neoromantični, neoklasicistički autor za kojeg je umjetnost prošlosti i sadašnjosti jedna te ista stvar i da napredovanja zapravo i nema.”
Po njezinim riječima, teško je naći pandan kod nekog umjetnika u svjetskoj povijesti umjetnosti koji se služio tolikim brojem intrigantnih memorijskih citata, a kao što je u Berberovom slučaju; od motiva Albrechta Dürera, Caravaggia, Velazqueza, Géricaulta, Ferdinanda Hodlera i Francesca Hayeza, varijacija na Mantegnina Krista, do Kristovog lika preuzetog od Kramskoja i detalja Kristovih stigmi u fragmentima kolažnih citata. Od Mula Mustafe Bašeskije do Bukovca i braće Božidarević, Gabrijela Jurkića i Gabrijela Stupice.
“Uvijek, kad citira, Berber istodobno i stvara, usporedno priča svoju priču, kojoj su uzorci samo početna fiksacija, izvorište i motiv za iskazivanje vlastitih egzistencijalnih tema u kojima ne postoje ni prošlost ni sadašnjost, nego samo vječnost”, dodala je.
Bavoljak u predgovoru izložbe kaže kako je tradicija, osobito ona duboko ukorijenjena istočna, igrala važnu i aktivnu ulogu u izgradnji njegovog umjetničkog identiteta, i on je kao istočni umjetnik najprije morao ovladati umjetničkim idiomom Zapada te poći u potragu za univerzalnim (a u konačnici i svojim) jezikom.
“Talent i crtačka virtuoznost vjerojatno su mu ukorijenjene kroz kaligrafiju i ornamentiku davnih predaka, i majke poznate bosanske tkalje ornamentalnih tepiha, dok je inspiraciju crpio iz mističnog svijeta Bosne, njezine otomanske prošlosti i tragičnog usuda njezinih ljudi, kao i iz perzijskih minijatura XV. i XVI. stoljeća”, napomenula je.
Berberov je iskonski medij crtež, kao fenomen koji narasta i postaje samostalna disciplina, uljena slika ili grafika, objašnjava Bavoljak, dodajući kako se uz crteže, bakroreze, bakroreze u boji, litografije u boji, serigrafije, ink-jekt printeve, giclée i posebice drvoreze u boji od šezdesetih formirala i Berberova slikarska produkcija izvedena miješanim tehnikama: uljem, temperama, pastelom, akrilikom, airbrushem, čija su podloga daska ili drvo, papir, karton i platno.
Berberova djela u kolekcijama diljem svijeta
Mersad Berber (1940.-2012.) rođen je u Bosanskom Petrovcu, a studirao je slikarstvo u Ljubljani na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je završio i poslijediplomski studij grafike u klasi profesora Rike Debeljaka. Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja.
Među ostalim bio je član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida, preko New Yorka, Jakarte, New Delhia i Moskve, pa do najznačajnije 2009. u Barceloni i posthumne 2017. godine u Istambulu.
Uz slikarstvo, ilustraciju i grafiku Berber se bavio kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice) kao i poneka vizualna riješenja (ploče Indexa).
Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta, između ostalih u Tate Modern u Londonu koja je 1984. godine otkupila dva rada iz ciklusa Hommage a Velasquez koji su najavljeni kao posebna atrakcija zagrebačke izložbe.
Najznačajniji ciklusi su mu Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Otomanske kronike, Hommage a Velazquez, Hommage Vlahi Bukovcu i posljednji Srebrenica i Arhiv.
Njegova izložba u Klovićevim dvorima će biti otvorena do 30. lipnja, a prati je katalog s tekstovima autorice stručne koncepcije i kustosice izložbe Jasmine Bavoljak te pisca i kustosa Edwarda Lucie-Smitha, povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Aide Abadžić Hodžić i hrvatskog grafičara Frane Para. (Hina)
