1000. utrka u povijesti Formule 1, u nedjelju u Šangaju

Akademija Art

Formula 1 će ovog vikenda obilježiti vrijednu obljetnicu, treća utrka ove sezone, Velika nagrada Kine koja se vozi u Šangaju, bit će  1000. utrka u povijesti tog sporta

Od prve utrke u Silverstoneu, u preinačenoj zrakoplovnoj bazi iz Drugog svjetskog rata u ruralnom dijelu Engleske, do ovog vikenda i 1000. utrke na 240 milijuna dolara vrijednoj stazi u Šangaju, Formula 1 je prešla dugačak put.

U Silverstoneu je održana prva utrka prije 69 godina i VN Velike Britanije je ostala, uz VN Italije, jedina postaja F1 koja je prisutna cijelo vrijeme u kalendaru, a VN Kine jedna je od “mlađih” utrka, prvi je put vožena 2004. godine i sada slavi svoju 15. godinu.

Kroz 70 godina postojanja Formula 1 je posjetila 32 zemlje na pet kontinenata, a ulična utrka u Vijetnamu bit će najnovija postaja sljedeće godine. 

Talijan Giuseppe ‘Nino’ Farina bio jepobjednik te prve utrke održane 13. svibnja 1950., a četiri mjeseca kasnije je uzeo naslov svjetskog prvaka kod kuće. Za usporedbu, natjecateljska sezona sada traje dvostruko dulje nego tada. 

Michael Schumacher drži rekord sa sedam naslova svjetskog prvaka, a zanimljivo je da je njegova zadnja pobjeda postignuta baš na stazi u Šangaju gdje se vozi 1000. utrka, i to 2006. godine. On je također rekorder s 91 pobjedom u Formuli, a iza njega su Lewis Hamilton sa 74 i Sebastien Vettel s 52.

Kada je bio na vrhuncu karijere, Nijemac je sumirao čar ovog sporta.

– Svake godine nađemo nešto novo i budemo brži, to je Formula, kazao je svojedobno Schumacher, koji je prije nešto više od pet godina pao na skijanju i teško se ozlijedio.

Jedan od Schumacherovih bivših momčadskih kolega iz Ferrarija, Brazilac Rubens Barrichello je rekorder po broju utrka na kojima je startao, ali on na žalost nije uspio osvojiti ni jedan naslov svjetskog prvaka u 18 godina dugačkoj karijeri.

Argentinac Juan Manuel Fangio je dominirao prvim desetljećem Formule 1 osvajanjem pet naslova svjetskog prvaka u sedam sezona, počevši od 1951. Njega su  u 60-ima naslijedili višestruki svjetski prvaci Australac Jack Brabham te Britanci Jim ClarkGraham Hill i Jackie Stewart.

Tijekom 70-ih Formulu je obilježilo rivalstvo između Britanca Jamesa Hunta i Austrijanca Nikija Laude, a u 80-ima su se pojavili velikani Francuz Alain Prost i legendarni Brazilac Ayrton Senna, prije nego je Schumacher započeo svoju dominaciju sredinom 90-ih.

Više od 20 vozača od njih ukupno 772 koliko ih je startalo na svim utrkama poginulo je za volanom, uključujući Sennu i Austrijanca Rolanda Ratzenburgera 1994. na VN San Marina.

Njihova pogibija je uzrokovala opsežne promjene s ciljem poboljšanja sigurnosti i rezultat toga je bilo da ni jedan vozač nakon toga nije poginuo sve do 2015. godine. Tada je od posljedica ozljeda glave zadobivenih na VN Japana 2014. preminuo Francuz Jules Bianchi.

Ferrari je jedini konstruktor koji se natjecao na svim svjetskim prvenstvima i ima rekordnih 16 naslova otkako je uvedeno prvenstvo za konstruktore 1958. kao Međunarodni kup za proizvođače Formule 1.

Prvi pobjednik je bila britanska momčad Vanwall i Europljani su dominirali s trojkom britanskih konstruktora – Williams (9 naslova), McLaren (8) i Lotus (7). Slijedi ih Mercedes s pet naslova, dok je austrijski Red Bull sa Sebastienom Vetellom za volanom osvojio četiri naslova od 2010. do 2013.

I sada, 70 godina kasnije, između Formule nekada i Formule danas velika je razlika, i to novčana. Organizaciju Formule 1 je za osam milijardi dolara 2017. godine kupio američki medijski gigant Liberty Media i njene su dionice na Wall Streetu, što je dugačak put od početaka, kada su proizvođači guma i motornih ulja besplatno svojim proizvodima snabdjevali sudionike utrka u zamjenu za logo na odjelu vozača. Autor: A.M./Hina

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Međunarodna nagrada vinkovačkim 'Rimskim danima'

U povodu međunarodne kulturno-turističke nagrade ‘Plautilla’ u kategoriji kulturno-turističkog proizvoda koju je vinkovačka manifestacija ‘Rimski dani’ dobila na Međunarodnom kongresu povijesnih gradova u Solinu, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić zahvalo je organizatorima manifestacije […]