Matija Bajc: Organizirani kaos

Centar za kulturu Čakovec – Izložbeni prostor, otvorenje izložbe u četvrtak 16. veljače 2017. u 19.00 sati. Izložba traje do 6. ožujka

MATIJA BAJC
Organized chaos / organizirani kaos

Matija Bajc rođen je 1985. u Čakovcu. Maturirao 2003. u Graditeljskoj školi u Čakovcu, smjer dizajn unutarnjeg uređenja. Od 2003. do 2008. studirao dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci diplomirao 2015. i stekao zvanje prvostupnik likovne pedagogije – smjer slikarstvo. Magistriao u siječnju 2017. (magistar likovne pedagogije).

Izložbe:
2002. 22. (dvadeset druga) izložba likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec, (grupna)
2006. oslikavanje murala u Parku Zrinski, Čakovec, (grupa)
2007. Meeting of styles Zagreb, (grupa)
2011. 2012, 2013 Xstatic Festival Split, (grupa)
2015. Izložba studentskih radova diplomskih studija, Galerija Kortil, Rijeka
2015. Samostalna izložba ”Rat smjerova” , Galerija atelje Paulić, Bakar

Nagrade:
2003. 1. (prvo) mjesto, Generacijska nagrada: najbolji uradak, tema: “Figura u prostoru” Pula

Aktivnosti:
2004. Jedan od osnivača udruge TRIBE, Čakovec, NGO, organizator izložba, art i muzičkih eventa
2011. Graffiti video dokumentarac, audio & video produkcija
2012. Video projekt o nakitu, audio & video produkcija
2013. “Hidden Live(r)s of Venice” video projekt i radionica, grupa (co. Direktor), Venecija, Italija
2015. Likovna kolonija, Humanitarna akcija “Svi za Zrinka“, Bakar

Harmonična čistoća apstrakcije
Matija Bajc u svojem slikarskom opusu tijekom studija slikarstva na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci uranja u svijet apstrakcije. Izučava likovne elemente, međusobne odnose i psihološko poimanje tih elemenata. Okosnicu njegovih ranijih radova čine geometrijski motivi. Mreža vodoravnih i okomitih linija povezanih u cjelinu doima se poput rješenja složene jednadžbe. Nizanjem traka i pravokutnika stvorena je ravnoteža među oblicima, a isto se događa s bojama. Uz geometrizam, osjećaju ugode kod promatrača pridonose tonovi slike, od zelenih, preko žutih, sve do zemljanih (Congestion/ Kongestija).
Velika je inspiracija u Matijinu stvaralaštvu nizozemski slikar Piet Mondrian, najradikalniji slikar među apstraktnim slikarima 20. stoljeća, začetnik pokreta De Stijl. Dok P. Mondrian prelazi iz ekspresionističke faze u potpuno nefiguralnu estetiku, kod Matije se događa obratno. On geometrizmu dodaje pokoji figuralni element, primjerice u slikama Sharpolar, Melt/Taljenje i Void/Praznina.
Složenu mrežu pravokutnika i linija prekida razdornim dripingom i reljefnim formama. Driping (način slikanja kod Jacksona Pollocka lijevanjem i škrapanjem boja umjesto nanošenjem kistom) ponajbolje se zamjećuje na slici Tempest/Bura, spekulirajući da je načinjen slučajno. Zapravo iza nanošenja boje stoji promišljena radnja. Uporaba tehnike dripinga prekida statičnost te daje živost površini, još uvijek s namjerom da nas odvuče od asocijacija sa stvarnošću.
……

Unatoč činjenici da tehnika dripinga daje živost instalaciji, organizacija elemenata zlatnim rezom ponovno podsjeća na matematičke procese. U eksperimentiranju s prostorom autor se strogo drži odrednica koje primjenjuje u dvodimenzionalnim djelima. Geometrijska rješenja, igra likovnim elementima i čistoća u gradnji apstraktne slike glavne su odrednice Matijina opusa. Vizualno putovanje likovnih elemenata s dvodimenzionalne plohe u prostor u svojstvenom apstraktnom izrazu zaokruženo je pravilnim poretkom koji kreira ruka autora.

Iva Kožnjak, mag.hist.art.