Prema istraživanju humanitarne organizacije Oxfam objavljeno je kako će 1% najbogatijih ljudi svijeta uskoro posjedovati više nego ostatak svjetskog stanovništva
Walter William Safar
Od pamtivijeka pohlepa prati čovjeka, vjernije od vlastite sjene. Kada znamo da će u svijetu od gladi umrijeti tisuće dječice prije nego li završim ovaj članak tada se moramo zapitati: Je li to onaj svijet o kojemu sam maštao kao dijete u kolijevci? (Ne zaboravimo da su dječji snovi satkani od anđeoskih krila)
Billionaire buys 7-year-old daughter Blue Moon diamond for… Dakle kineski milijarder poklonio je sedmogodišnjoj kćerci dijamant vrijedan 48 milijardi dolara? Čovjek zdrava razuma i čista srca se pita pa kako je moguće da taj čovjek ne razumije da dijete od 7 godina uopće nije niti svjesno vrijednost dragog kamena, pred kojim ničice podaju ljudi slaba duha. Zar taj obijesni milijarder još nije naučio lekciju života, da se sreća ne kupuje novcem?
Pitajmo se kako će na svijet oko sebe gledati to dijete kada odraste? Hoće li svoga oca upitati koliko je gladne dječice mogao spasiti sa 48 milijuna dolara? I možda bi to dijete bilo ponosnije na svog oca kada bi saznalo da je umjesto za dijamant potrošio novac za hranu kako bi nahranio gladnu dječicu? A tko čovjeku može zabraniti da troši svoj novac na što želi? Zar bi jedan dijamant nahranio stotine milijun gladnih usta? Možda će reći mnogi koji pred dijamantima padaju ničice. Bezbroj pitanja viju se iznad čovječanstva, poput šišmiša u izmaglici. Sigurno da jedan dijamant ne može nahraniti sirotinju cijelog svijeta, ali kada bi bogataši, poput ovog kineskog milijardera, donirali po jedan dijamant za obrazovanje i hranu siromašnih sigurno bi se siromaštvo prepolovilo. Jer lanac dobrote mnogo više sjaji od hladnog lanca zlata.
Naravno da ne dižem palac gore za revolucije, jer povijest nas je naučila da revolucije jedu svoju djecu. Revolucije su često puta bila majka sablasnih ideologija. Ne zaboravimo da je Komunistička ideologija kriva za smrt 120 milijuna ljudi, dok je nacistička ideologija kriva za smrt 60 milijuna ljudi. Ali zapitajmo se, za koliko je kriva ideologija svih ideologija – pohlepa? Kroz povijest pohlepa je odnijela više života od kuge i kolere. Pohlepa je majka četvorici jahača apokalipse-rat, glad, bolest i bezosjećajnost, jašu kroz vrijeme i prostor na krilima pohlepe.
Forbes je objavio da je komunistička Kina konačno prestigla kapitalističku Ameriku u broju milijardera, i što nam to govori? Dijeliti ljude ideološkim metodama na lijeve i desne grupacije je greška, jer nikada ne smijemo zaboraviti da svaki čovjek ima, i mora imati, slobodu izbora – http://ezinearticles.
Zar nije komunistička Sjeverna Koreja vlasništvo jedne obitelji, koja se svako malo ukazuje svom izgladnjelom narodu, kao bezvremenski borci za jednakost ?!… A što sam detaljno opisao u članku: BetweenDarknessAndLight –
Cijeli slobodni svijet zna da je Sjeverna Koreja najveći svjetski konclogor u kojem svakodnevno umire od gladi na tisuće djece, u kojem je zatočen jedan čitav narod, i zanimljivo da taj slobodni svijet i dalje pušta da bolesni diktator izgladnjuje vlastiti narod. Zar nije licemjerno pjevati ode slobodi dok istovremeno gledaš kako tu istu slobodu tiranin ubija pred tvojim očima?!…
Cijeli slobodni svijet gledao je kako poludjeli bešćudni diktator Bashar Al-Assad šalje vojsku na nenaoružane studente, koji su prosvjedovali protiv dikatature. Arapsko proljeće zaledio je hladni vjetar sa istoka. (Car Putin ) (While watching those horrible news reports on murdered children, women and the elderly on CNN, anyone must necessarily feel the horror, combined with unspeakable bitterness. The tear in your eye asks you what body do you live in? What kind of world do you live in? This tear asks you whether mankind can peacefully watch a sick dictator (Bashar al-Assad) murdering innocent civilians with chemical weapons and barrel boms. It simply has to ask you what kind of sick mind can send nerve gas rockets to kill little children-angels-?.. http://
A koji je bio njihov „grijeh“? Ti mladi Sirijci, željeli su samo konzumirati isto pravo kao što imaju i njihovi vršnjaci u slobodnom svijetu – slobodu izražavanje i višestranačje. Nažalost slobodni svijet pao je na ispitu. Dok su političke vođe slobodnog svijeta u svojim toplim odajama u beskonačnost filozofirali o „političkim transformacijama u Siriji“, tiranin Bashar Al-Assad je beskrupulozno ubijao vlastiti narod, i to sve na oči „iznenađenog“ slobodnog svijeta. Kada je Predsjednik Obama svečano objavio Američkoj naciji da najmoćnija sila na svijetu više ne može mirno gledati ubijanje civila kemijskim bojnim otrovima, i da ako Assad pređe RED LINE da će Amerika djelovati – President Obama and the ‘red line’ on Syria’s chemical … Kada je Assad i dalje nastavio masakrirati civile bojnim nervnim otrovima i barrel bombama Amerika nije djelovala.
Što je bilo sa RED LINE? Čovjek se pita zar nisu na taj način izdate Američke vrijednosti, koje su zapisane svetim slovima u Ustavu?… Ako se objavi svijetu da Amerike neće tolerirati masovno ubijanje civila tada se mora djelovati, u suprotnome Amerika postaje tigar od papira, postaje razmetljivi slabić, a to nije dobro ne samo za Ameriku već i cijeli slobodni svijet. Jer ako ulogu „spasitelja“ preuzme car Putin, koji je sve Ruske medije stavio pod svoju šapu da bi mogao isprati mozak vlastitom narodu, tada se moramo zapitati gdje to svijet srlja? Stari komunistički kadrovi u Hrvatskoj, kao i srednjoj Europu, počeli su graktati kako Putin brani u Siriji Europske vrijednosti? Slobodni svijet se mora zapitati zašto tirana Assada brani upravo Putin, Iranski režim i teroristička organizacija Hezbollah?
Danas su oči svijeta uprte u monstrouznu terorističku organizaciju ISIS. Vođe ISIL-a žele ubiti vrijednosti slobodnog svijeta – umjetnost, multikulturu, slobodu. Zašto umjetnost žele ubiti? Jer umjetnost anđeoski njeguje u ljudskim dušama i srcima sve one plemenite vrijednosti koje čovjeka čine čovjekom. Zašto žele ubiti slobodu? Oni siju strah svjesno računajući da će slobodni svijet pokleknuti tako što će sam sebi oduzeti slobodu pisanja, govora i kretanja. I nemojmo se zavaravati, ne bi ISIL bio toliko opasan da nema moćnog mentora u tiranu Assadu. Mislite da je to mašta?
Pogledajmo očima razuma. Pakleni cilj tirana Assada – da bio je da skrene oči svjetske javnosti sa svojih zločina. Zato je stvorio ISIL. I na koncu još se taj bešćudni tiran prikazuje svijetu kao važan faktor očuvanja „demokracije“ i „ljudskih prav” u razrušenoj i devastiranoj Siriji. Ovakvoj paklenskoj retorici zavidio bi i sam vrag. Iako slobodni svijet vrlo dobro zna da je upravo Bashar Al-Assad stvorio ISIL, opet naivno pregovara sa čudovištem. Zar nije početkom 2012. godine Bashar Al Assad oslobodio na tisuće ekstremista iz zatvora, dao im teško naoružanje u ruke i poslao na Kurdske borce, Free Syiran Army i još je ISIL-u otvorio koridor kojim su nesmetano mogli u Irak da tamo naprave pokolje? Zanimljivo je kako su Sirijski vojni avioni uvijek bombadirali položaje Free Syrian Army i hrabre Borce Peršmerge,vojske iračkih Kurda, kada bi se ISIL našao u defanzivi… Njemački novinari otkrili su činjenice pred kojima zatvaraju oči vođe slobodnog svijeta – Islamic State Files Show Structure of Islamist Terror Group …
Ruku na srce, da su vođe slobodnog svijeta djelovale na vrijeme, skinuli sa trona tirana Assada, ne bi se niti stvorila monstrouzna teroristička organizacija ISIL. Nažalost, danas je, zaslugom tajnih službi Assada, i mnogih lažnih muslimanskih „duhovnih vođa“ taj zloćudni virus mržnje uštrcan u vene mnogih mladih zavedenih muslimana u Zapadnoj Europi, UK i SAD. Zloćudna bolest se proširila venama slobodnog svijeta. Čovjek zdrava razuma se pita što to može navesti mladog čovjeka da na sebe zalijepi bombu i raznese samog sebe i stotine nevinih ljudi oko sebe? Teško je ući u um drugog čovjeka. Da li je mržnja toliko jaka da može ubiti dušu i srce onog koji mrzi? (Mržnja i pohlepa za vlašću vražji su saveznici na stazi pakla od kada je svijeta i vijeka. Nije to mana primitivnih ljudi, sjetimo se prvog i drugog svjetskog rata.) Oni teroristi koji dignu u zrak sebe i nedužne ljude oko sebe zavaravaju se ako misle da će stići u raj, a zašto? Jer jedan je Stvoritelj, i on stvori čovjeka da bude čovjeku čovjek, i to je ona sveta Božanska vjera, koja spaja ljudska srca. Jer Bog nam milosrdno poručuje, kada podižeš drugog čovjeka znaj da na taj način podižeš i samog sebe. Osjećate li tu milosrdnu blagost u toj svetoj poruci? Ja sam kršćanin, katolik, ali na prvom mjestu čovjek, možda samotni pjesnik, ali ipak pjesnik koji osjeća da onaj koji poštuje druge religije kao vlastitu, koji poštuje čovjeka bez obzira bio on vjernik ili nevjernik, koji želi drugom čovjeku isto što i samom sebi, da je najbliži Bogu. Jer Bog je u svakom čovjeku koji pomaže drugom čovjeku. Kada gledam u Božansko sunce, koje poput nekog nebeskog kovača kuje sklad u ljudskim dušama, pomislim: ‘Kada bi čovjek volio čovjeka, kao što sunce voli čovjeka, svijet bi bio bajka’. Ta vjera nas milosrdno uči da ovaj život ima svoj početak i svršetak, ali pakao i raj su vječni. Onaj terorista koji misli da će ubijajući nevine ljude oko sebe naći put za raj mora znati da ga čovjek u ogledalu čeka, a taj čovjek u ogledalu dijeli karte za pakao i raj, i taj ČOVJEK U OGLEDALU poručuje svakom teroristu, svakom bešćudnom čovjeku, svakom pohlepnom čovjeku, svakom čovjeku koji gazi dostojanstva drugog čovjeka, poručuje: Pakao, kojim će proći Dante sa Vergilijem, ima devet krugova. Što su grijesi teži, to je krug niži i uži.
Bogatstvo se ne mjeri novcem. Život nas uči da ima suosjećajnih bogatih ljudi, koji doniraju većinu svog bogatstva, a ima i siromašnih ljudi koji su toliko bezosjećajni da bi ukrali i zadnji novčić prosjaku, kao i obrnuto, da ima divnih plemenitih suosjećajnih siromašnih ljudi i bezosjećajnih primitivnih bogatih ljudi. Što znači da bezosjećajnost, kao i suosjećajnost, nije rezervirana za staleže. Jer ako ćemo gledati očima duše na svijet oko sebe staleže stvaraju ljudi u svojim glavama i srcima. Jedan primjer iz malene divne zemlje blagoslovljene prirodom i blagom klimom – http://www.akademija-art.hr/
Dakle, u tako divnoj zemlji ima nezamislivo puno siromašnih ljudi, i sada se čovjek pita kako u tako divnoj zemlji bogatoj prirodnim resursima ima toliko siromašnih ljudi? Ovo je jedan od razloga: Jedan bogataš se za medije pohvalio: Imam 31 jahtu, nikad ni u jednu od njih nisam sjeo … I sada se čovjek zdrava razuma i čista srca pita pa kako može spiskati milijune dolara za jahte, koje mu služe samo za gledanje, dok istovremeno prolazi pokraj bezbroj siromaha koji kopaju po kantama za smeće?… Nažalost za siromaštvo u Hrvatskoj krivi su i sami siromašni ljudi, jer život nas uči da je za ples uvijek potrebno dvoje. Šutnja te siromašne tihe većina je zlatna igla, kojom političke kaste i bezosjećajn itajkuna, kroje sustav po mjeri šačice predatora. Malena Hrvatska je samo odraz bezbroj država zaražene zloćudnim virusom pohlepe i korupcije, i upravo zbog te pošasti nastaje emigracijski val koji će zapljusnuti, poput cunamija, države sa razvijenom demokracijom. A što sam detaljno opisao u eseju: Ideas make the world go round -…
Većina emigranata sanja kako se dočepati obećane zemlje. Jer ipak S.A.D. je san mnogih sanjara, ne samo zbog najboljeg obrazovanja u svijetu (Od deset najboljih svjetskih sveučilišta osam prvih je iz Amerike), već i šansi da svoje vizije pretočiš u stvarnost. I ono najvažnije, različitost je najveće Američko bogatstvo iznad koje bdije baklja FREEDOM. Pa ipak i takva Amerika sve više stenje pod opakom čizmom pohlepe. Pazite ovo je paradoks, da upravo oni najbogatiji, poput Waren Buffeta i David Rockefellea, podržavaju Obamacare (zdravstvenu reformu) dok većina običnih ljudi iz srednjeg sloja su protiv zdravstvene reforme pravdajući se kako oni ne žele raditi za one koji nisu sposobni naći samom sebi posao i plaćati skupo osiguranje? Nažalost takvo razmišljanje, još više potpaljujumainstream mediji (Murdoph), koji svojim celebrity sapunicama sve više lobotomiraju um gledatelja i čitatelja, pretvarajući tako Ameriku u jedan veliki BIG BROTHER. Umjetnost je prva na udaru te moderne bolesti, zvana lobotomija masa, a zašto? Jer pohlepnim ljudima uvijek je najveći neprijatelj umjetnost – srce i duša čovječanstva. Da opišem na vlastitom primjeru. Kada sam na klupi jednog parka u New Yorku čitao beskućnicima svoje sociološke pjesme „THE STATIONER BOY“„MyLittleCardboardHome„ „Immigrant “ „RoadofDreams “… vidio sam nijemu kristalnu suzu kako klizi niz izbrazdano lice jednog starog beskućnika. Idem dalje sa svojim malim duhovnim koferom punim poezije. Svaki petak i subota u jednom kultnom starom irskom baru na Manhattanu imaju poetski večeri. Patrick, jedan mladi glumac čitao je uvaženim gostima bara te iste sociološke pjesme, i vidjeh kristalno čistu suzu kako klizi niz lice jedne naočite dame. Ta dama bijaše jedna od najbolje plaćenih odvjetnice New Yorka, koja je većinom branila poslovne predatore… Ne izdržih da je ne upitam: ”oprosti ali ne mogu vjerovati da je ta suza kapnula niz lice jedne „đavolje odvjetnice?” A ona me blago pogleda i u tom pogledu vidjeh THE LAND BEYOND THE RAINBOW. Da, nećete vjerovati, ali suza ne laže, a suza na licu te zamamne i bogate dame i ona suza na licu starog beskućnika bile su poput dvije suze blizanaca. Ima ljudi koji se pitaju zašto moja poezija nije obasjana svjetlošću kamera?… Zašto je veliki mediji ignoriraju?… Zašto?… Zašto?…
Možda je to samo mašta jednog pjesnika, ali nažalost nekad bastioni književnosti – najveće izdavačke kuće, poetski magazini, postale su vlasništvo moćnih korporacija koji žele od umjetnosti napraviti hladni tržišni proizvod, a to je smrt za umjetnost – bez duše nema niti umjetnosti. Da se razumijemo, ne smatram sebe posebnim, ali dozvolite mi ipak da kao pjesniku, vjerujem u najpoštenijeg suca poezije-ljudsku suzu. Uostalom vrijeme je najbolji sudac kakvoće ljudskih življenja. I nema tog urednika ,inkvizitora moćnih dioničara, koji bi u meni mogao ubiti nadu, jer nada je majka svakog novog stiha. Ciničan čovjek će reći da je lažna nada majka mnogih sanjara, ali takvima poručujem, bolje je i jedan dan živjeti u lažnoj nadi nego čitav život u beznađu.
Opet se vraćam na Obamacarre. Upravo su ti veliki mediji u vlasništvu moćnih tajkuna zaslužni za sve manju podršku tom plemenitom projektu. Da, ali nećete vjerovati, prije 80 godina bilo je mnogo više duhovnih poruka u crno-bijelim filmovima nego što ih ima danas, a da ne govorimo o književnosti – poeziji. Ako želiš biti igrač u prvo ligi moraš se znati dobro sagnuti – bez savitljive kralježnice nema uspjeha. Igrači „prve lige“ sa smiješkom na licu odmahnuti će na upozorenja znanstvenika i plemenitih boraca za prirodu ne shvaćajući da je njihova pohlepa omča oko vrata čovječanstvu. A što sam detaljno opisao u članku: Act On Climate –
Nažalost pohlepni ljudi shvaćaju suosjećajnost kao slabost. Pa tako i borce za zaštitu prirode nazivaju slabićima. Za njih su svi ljudi nesposobni koji nisu spremni za vlast i novac gaziti preko ljudskih leševa. Raznorazni Murdophi povode se onom sablasnom uzrečicom, pa tko im je kriv što nisu „sposobni“ kao mi….
Sjetimo se teze darvinista: „Evolucija je zasnovana na – Opstanku najsposobnijih – i eliminiranju nesavršenih, bilo da su rođeni ili nerođeni, što se smatra pomaganjem evolucijskih procesa.” A što sam opisao u članku – Who Is Destroying Mankind (And How)?–
Naravno, mnogi će skeptično reći da bi postao bogat u obećanoj zemlji moraš prodati dusu vragu. Ipak, mnogi bogati donatori pokazuju svojim plemenitim djelima da se ne žele baš tako lako odreći duše. Warren Buffet 99% bogatstva prepisao je na humanitarnu zakladu, a jedan posto za obitelj. Kada su ga novinari pitali a što će na to reći njegova djeca, on je mirno odgovorio, njihov smisao života biti će borba za opće dobro, a ako se budu bunili onda ih nisam dobro odgojio. Sada shvaćaterazliku između Warren Buffeta i onog kineskog milijardera i australijskog medijskog magnata. Malo je poznato da The Rockefeller Foundation, David Rockefeller, godišnje donira 76 milijardi dolara za obrazovanje, hranu i zdravstvo u zemlje treće svijeta – https://www.
Skeptici će reći da stari Rockefeller donira novac kako bi otkupio dušu, ali bilo kako bilo mora se priznati da novac svake godine stiže potrebitima. (Uostalom, skrušeno priznajem za ovim starim pisaćem stolom, mojem oltaru prekrivenom kišom suza, da samosobno puna puta zgriješio, pa opet nisam prestao vjerovati da dobrim djelima mogu zadržati dušu? A zar ima boljeg dijela za pjesnika od otvaranja srca svijetu?) I budimo iskreni prema sebi, za siromaštvo u trećem svijetu ponajviše su krive političke vođe tih zemalja. Raznorazni diktatori, pohlepni politički manipulanti, predatori, koji niti malo ne suosjećaju sa svojim gladnim narodima za razliku od bogatih donatora i svih ljudi dobre volje pa ma gdje se oni nalazili.
Obrazovanje je ključ uspjeha svakog društva. A što mislite zašto upravo u nerazvijenim državama se najmanje ulaže u obrazovanje? Jer sa neukim narodom lako se igrati kao sa malim djetetom, rekao je slavni filozof Volter.(Zar medijski magnati isto ne pokušavaju i u Americi? Celebrity show sve više nalikuje BIG BROTHER-u. Veliki slavni magazini boje se oštra pera kao vrag tamjana.)
Oni koji govore kako su diktatori i pohlepni politički predatori u rukama upravo ljudi poput Rockefellera, moraju znati da da postoje dvije vrste dobrotvora, neki svoja dobra djela razglasaju na sva zvona dok drugi rade u tišini, daleko od očiju javnosti. Najveća opasnost su one banke koje se kockaju tuđim životima. Nažalost, ne možemo pobjeći od činjenice da su u Americi bankari toliko opijeni pohlepom da požar gase benzinom. Oni se kockaju tuđim novcem, i to su opako opasne igre u kojima je ulog milijuni ljudskih sudbina. Što sam opisao u članku The Greed of Bankers And Corporations –
Uzalud su svi dijamanti ovog svijeta ako čovjek izgubi dušu. Jer ipak duša je majka ljudskim emocijama, a bez emocija nema niti ljubavi, a bez ljubavi nema sretna života. Da, život na uči, da nema tog dijamanta kojim možeš kupiti ljubav.
Politički lideri slobodnog svijeta morali bi znati da i njih čeka ČOVJEK U OGLEDALU, baš kao i svakog običnog čovjeka, pa ma gdje se on nalazio. Ipak odgovornost na političkim vođama je velika. Iduće godine su Predsjednički izbori u obećanoj zemlji. Kao pjesnik mogu samo reći da me oblije hladni znoj kada čujem da ljudi poput Donald Trumpa postaju najveći favoriti za Predsjednika meni voljene AMERIKE. Trump je izjavio kako bi zabranio đžamije… Trump izjavio kako bi zabranio ulazak emigrantima… vrište naslovi najvećih medija. Kada čovjek, koji ne razumije prvi amadman Američkog Ustava, sloboda religija (TheFirstAmendment – AmendmentI – tothe UnitedStatesConstitution prohibits the making of any law respectinganestablishmentofreligion, impedingthe freeexerciseofreligion). Kada čovjek ne želi samom sebi priznati da su i njegovi preci došli u obećanu zemlju kao emigranti (poput mojih predaka John Safar, poput predaka većine Amerikanaca. Neki će reći da su samo Indijanci originalni Amerikanci, ali znanstvenici pobijaju te teze tvrdnjom da su i Indijanci prije 20000 godina imali seobu naroda iz južnih kontinenata.Jer pomicanja kontinenata i ljudi bilo je i biti će sve dok traje život na Zemlji. Što nam govori da Bog stvori Zemlju za sve ljude, bez obzira na njihovu rasu, spol i religiju.). Kada čovjek, kojemu svaka rečenice počinje za riječju „ZABRANA“, želi i ima šanse postati Predsjednik najslobodnije nacije svijeta e onda se moramo zapitati, gdje to ide svijet?
Često puta citiram meni dragog mudrog profesora u mirovini. Stoga ovaj essey završavam porukom iz njegova omiljena starog crno-bijelog filma. Svim političkim liderima slobodnog svijeta i slobodoumnim ljudima poručujem: ako želite zaista stvoriti bolji svijet tada svako jutro prije polaska na posao pogledajte The Man In The Glass (Čovjeka u ogledalu). Onog dana kada samom sebi obećate: ‘Da, ja želim biti kao Mr Smith iz kultnog filma „Mr. Smith Goes to Washington“, možda će svijet postati bolje mjesto za život.
{youtube}s6UbYHCkoZs|500|400|0{/youtube}