Obljetnica posvete bazilike sv. Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna ili Gospa od Snijega
Ovaj naziv dolazi iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg
Po toj legendi koja je nastala u XIII. stoljeću, Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu naređujući im da joj u čast izgrade crkvu na onome mjestu koje će biti označeno snijegom, koji će padati te noći. Na Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka papa Liberije toga dana osobno obilježi granice u kojima je kasnije podigao veličanstvenu baziliku. Ona je po njemu nazvana i liberijanskom bazilikom. Nju je kasnije preuredio papa sv. Siksto III. i posvetio ju Presvetoj Bogorodici na spomen Efeškoga sabora koji je održan 431. Na tome koncilu donesena je dogma o Marijinom Bogomajčinstvu. A crkva je prozvana bazilikom sv. Marije Velike jer je najčasnija bazilika na kršćanskome Zapadu posvećena Majci Božjoj. Ona je danas jedna od četiri velike rimske bazilike. Građena je u starokršćanskome stilu s monumentalnim stupovima i velebnim mozaicima. Jedan od naziva za tu veličanstvenu građevinu je i S. Maria ad praespe – Gospa od jaslica jer je u njoj već koncem IV. st. načinjena špilja nalik onoj iz Betlehema u kojoj se rodio Isus. U njoj su duhovni velikani XX. st., kao što su: papa Pio XII, i naš blaženik i mučenik Alojzije Stepinac služili svoju prvu svetu misu. Davno prije njih učinio je i utemeljitelj Družbe Isusove sv. Ignacije Loyolski. U njoj se nalazi i grob sv. Jeronima i sv. pape Pija V. Umjetnici prikazuju Gospu Snježnu okruženu anđelima koji u rukama ili na pladnjevima nose grude snijega. Neki umjetnici prikazuju viđenje pape u snu. U ikonografiji često je prikazan i patricije Ivan i njegova supruga kako se klanjaju pred papom. U samoj bazilici nalazi se i najstariji prikaz sv. Marije Snježne na mozaiku iz 1308. Gospa Snježna je zaštitnica župe Poljaci kod Brčkoga. Mirko Ikić / katolicki-tjednik.com
