Od dvije lažne diplome koje su prije nekoliko tjedana otkrivene na HRT-u jedan slučaj je posebno bizaran. Naime osoba koja posjeduje falsifikat radila je na radnom mjestu koje uopće nije zahtijevalo fakultetsku naobrazbu, pa ni plaća nije bila u skladu s njome. Drugim riječima, diploma je služila samo za pokazivanje, a stvarne koristi nije bilo. Stoga postupak za naknadu štete u ovom slučaju neće biti pokrenut, a hoće li u drugom, još je upitno, kao što je upitno bi li ga HRT i dobio zbog neujednačene sudske prakse piše Tportal

diploma

O diplomama kojeg fakulteta se radilo, kao ni identitet osoba koje posjeduju krivotvorine, na HRT-u ne žele otkriti, pozivajući se pritom na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Premda se špekuliralo o tome da jedan od lažnjaka pripada do prije nekoliko dana visokopozicioniranoj osobi na Prisavlju, koja je sama otišla, na HRT-u kažu da su u oba slučaja vlasnici lažnjaka dobili izvanredni otkaz ugovora o radu i da su kazneno prijavljeni. Hoće li HRT, nakon što bude okončan postupak protiv njih, podignuti tužbu za naknadu štete, na Prisavlju još razmatraju.

‘U jednom od navedena dva slučaja radno mjesto osobe s lažnom diplomom nije zahtijevalo visoku stručnu spremu, stoga HRT nije materijalno oštećen. U drugom slučaju, poslije okončanja kaznenog postupka, razmotrit će se podizanje tužbe za naknadu štete’, stoji u odgovoru koji smo dobili s Prisavlja.

I dok je interna kontrola na Prisavlju pronašla tek dvije krivotvorine, u Zagrebačkom holdingu pronađeno ih je 306, od čega je 299 otpalo na srednjoškolske svjedodžbe, a sedam na fakultetske diplome. Najviše krivotvorina bilo je u ZET-u i Čistoći, a u gradskoj megatvrtki procijenili su da šteta koju su pretrpjeli iznosi 88,5 milijuna kuna. Svima su otkazali ugovore o radu.

‘Riječ je o čistoj matematici – koliko je netko proveo na nekom radnom mjestu i koliko je uvećanu plaću primao s obzirom na to koliko je trebao primati sukladno kolektivnom ugovoru. Primjerice ako je netko imao SSS, a godinama je radio kao VSS, zna se kolika je razlika i kolika je šteta’, kazao nam je Pero Kovačević, pravnik po struci i voditelj revizije u ZGH-u.

No mogu li tvrtke u konačnici doći do novca za koji smatraju da su oštećene, drugo je pitanje i dug je put do toga. Jer nakon što se utvrdi da je netko imao lažnu diplomu slijedi podnošenje kaznene prijave policiji, a nakon toga na scenu stupa Državno odvjetništvo (DORH).

‘Procedura je kao kod bilo kojeg drugog kaznenog djela. Ako DORH utvrdi da ima elemenata kaznenog djela, kreće se u sudski postupak. Po zakonu velikih brojki, uvijek ima onih koji priznaju svoje nedjelo, pa može doći do nagodbe. Nakon što završi taj proces tvrtke mogu ići u podizanje tužbi za naknadu štete, ali to je vrlo sklizak teren jer u Hrvatskoj je neujednačena pravna regulativa. Naime pitanje je možete li od nekog potraživati naknadu štete ako je on uredno obavljao posao, bez obzira što za njega nije imao stručnu spremu, te ako na njegov rad nije bilo pritužbi i ako je uredno ispunjavao sve zadaće i ciljeve’, mišljenja je Nediljko Ivančević, odvjetnik koji je branio bivšu glasnogovornicu MUP-a Marinu Kraljević Gudelj, nepravomoćno osuđenu za krivotvorenje diplome Filozofskog fakulteta u Zagrebu… Tportal

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.