Gordana Paprić, agronomica poznata po voćnim sadnicama, putuje svijetom uživajući i u raznovrsnosti mirisa tla. Putujući Zemljom mirise zemlje uspoređuje s onima još iz djetinjstva, koji se nikad ne zaboravljaju.
Vlasnica oglednog zagrebačkog Rasadnika Kerestinec, agronomica Gordana Paprić, od slavonskog djetinjstva, zagrebačke agronomije, rasadničarske prakse od VVS-e i Brdovca do vlastitog Kerestinca, cijeli je život nogama (ponekad i sa zaglibljenim bucama) čvrsto na zemlji. Ima međutim i strast, da se, čim to dopuste kampanje u rasadniku, nađe i u oblacima i eto je na nekoj od svjetski poznatih destinacija. Tako je ovih dana i doslovce u Maloj Aziji iz balona s partsto metara visine zorom gledala izlazak sunca, a kratko prije toga obilazila je Toscanu i to nam ispričala upravo u tijeku vađenja svojih voćnih sadnica s oranice u trapove za nove voćnjake – uživajući u mirisu svježe izvrnute zemlje u svom primjereno uređenom rasadniku.
– Da, zemlja, tlo na Zemlji nerijetko opojno miriše što su mnogi opjevali i opisali, kaže globtroterica, koja će prije zaći na kakvu plantažu nego u parfimeriju. Tako i itinerere slaže, da uz prirodne ljepote i povijesne spomenike ima dobar izbor širenja svojih spoznaja o tlima, ekološkim uvjetima, uspješnosti u proizvodnji hrane, hortikulturi, turističkoj ponudi i sve to onda prispodobljuje s onim što mi imamo, pa je i nama ustupila ovu „reportažnu usporedbu” iz Turske, koja od nje u ovom segmentu uvijek dobiva čistu peticu i mi bismo kao mediteranska turistička zemlja mogli dosta toga naučiti.
A miris zemlje (tla), što bi rekla Desanka Maksimović i još mnogi, opisali su i neki znanstvenici svatko na svoj način, a zajedničko im je to da svi ističu intenzitet za sveže obrade ili kiše nakon suše. Ugodan mošusni miris nastaje od biljnih ulja ispuštenih u tlo tijekom stagnacije, ali ima još puno prirodnih uzroka koji potiču na „njuškanje” zemlje (tla) diljem Zemlje.
– Pa i na sjevernom polu, kaže agronomica Paprić, koja strategiju agrara, pa i reprodukcijskog materijala u evropskim okvirima i konkurenciji, vidi samo u visokoj kakvoći i dostatnu znanju.
R. Polić, fo: G. Paprić i M. Bogić
